Ona je istakla da je taj odbor bio dužan da utvrdi prijedlog za izbor četvoro sudija, te da se to moglo blagovremeno uraditi jer se na četiri konkursa prijavilo ukupno 26 osoba koje su ispunjavale zahtijevane uslove. Vesković je podsjetila da je prvi javni oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda raspisan još 7. avgusta 2020. godine, a nakon toga i još tri konkursa, koja su bezuspješno okončana.
Poslanici tri političke partije koje čine parlamentarnu većinu – Ura, Demokratska Crna Gora i Demokratski front, u različitim periodima su barem jednom odbijali da glasaju za bilo kog od kandidata.
– Predstavnici opozicije Demokratske partije socijalista, prilikom prvog javnog konkursa, bojkotovali su rad Skupštine i skupštinskih tijela, a samim tim i glasanje o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Ustavni
odbor je bio neefikasan, neopravdano se odugovlačilo sa sprovođenjem konkursa, saslušavanjem kandidata i izjašnjavanjem o njima, što je u krajnjem dovelo do potpune blokade Ustavnog suda – kazala je Vesković.
Ističe da bi bilo neophodno donijeti zakon o Skupštini kojim bi se ubuduće spriječilo ovakvo postupanje.
– Odgovornost je na svim poslanicima u Ustavnom odboru, koji su, umjesto da rade u opštem interesu svih građana, a taj interes je da Ustavni sud radi i to u punom kapacitetu, uskratili pravo na zaštitu osnovnih ljudskih prava, odnosno, pravo na odlučivanje o ustavnoj žalbi – kazala je Vesković.
Pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi više od 3.000 predmeta, a prema riječima sudije Iličkovića, 95 odsto tih predmeta čine ustavne žalbe za koje je potrebna potpuna saglasnost preostale trojice sudija. U suprotnom, u slučaju nesaglasnosti makar jednog sudije, nijedna odluka neće moći da bude donesena.
Trenutno je u toku sprovođenje javnog konkursa od 1. avgusta, gdje je od 19 prijavljenih kandidata, Ustavni odbor njih 13 već ranije saslušao, po ranijim konkursima.
Na pitanje Pobjede da li je posljednji postupak izbora sudija odugovlačenje, Vesković kaže da je postojao razlog da se cijeli postupak znatno ubrza da bi se spriječila blokada Ustavnog suda i omogućilo da se izbor sudija što prije postavi na dnevni red vanrednog zasijedanja Skupštine.
– Sada ostaje samo mogućnost, pod uslovom da Ustavni odbor ubrza sprovođenje intervjua na način da saslušava više od dva kandidata u jednom danu i da se o svima njima izjasni odmah nakon intervjua i u najkraćem roku uputi prijedlog Skupštini koja bi o tom pitanju odlučila na nekoj od narednih sjednica redovnog jesenjeg zasijedanja koje počinje najranije 3. oktobra – kazala je ona.
Na izbor sudija Ustavnog suda Crna Gora čeka više od godinu. Samo ove godine su bila tri konkursa na koja se prijavilo 18 kandidata, a nakon što nijedan nije dobio dovoljan broj glasova članova Ustavnog odbora, konkursi nijesu rezultirali izborom sudija, pa je raspisan novi 1. avgusta.
Na taj konkurs se prijavilo 19 kandidata, od kojih je šest novih, a ostali su već prošli procedure prijave i saslušanja na prethodnim konkursima i nijesu nova lica pred Ustavnim odborom. Uprkos tome, Ustavni odbor je odlučio da sve kandidate ponovo sasluša, čime se produžava imenovanje sudija, u trenutku kada Ustavni sud ostaje bez kvoruma. Prije tri dana sudija Miodrag Iličković otišao u penziju i tako ostavio taj sud bez mogućnosti da donosi odluke. A sve to pred izbore zakazane za 23. oktobar. Ukoliko bi Ustavni odbor sproveo efikasnu proceduru saslušavanja kandidata, sudije bi mogle biti izabrane do 23. oktobra. I to isključivo ukoliko bi poslanici u Skupštini glasali dvotrećinskom većinom u prvom krugu. Ukoliko se to ne dogodi, drugi krug može biti zakazan tek nakon mjesec, što znači nakon datuma zakazivanja lokalnih izbora.
Krug konsultativnih saslušanja 19 kandidata je u toku, do sada su poslanici razgovarali sa četvoro, po dvoje tokom radnog dana, a nastavak sjednice zakazan je za 19. septembar.
