Istakao je da je reakcija bila potrebna i 2020. godine kada se pokazao veliki uticaj litija.
„Ta situacija je bila potcijenjena jer društva ne mogu sama da se izbore sa ruskim uticajem. Vidimo to po ratu u Ukrajini“, naglasio je Varga.
Smatra da su sličnosti između Crnogoraca i Ukrajinaca brojne.
„SFRJ i SSSR, ma koliko bile različite, izlaze iz jedne ideologije i jednog sistema koji je bio autoritarni. To je priroda saveznih država gdje, nakon raspada, ove što su bile centralne i jače žele, pogotovo bliske narode, da drže kao bratske, pod pritiskom i njihovim negiranjem. Negiranje identiteta, vjerskog, nacionalnog i jezičkog, to je sličnost između Crne Gore i Ukrajine. Ma koliko mnogi voljeli SFRJ, upravo taj momenat sistema ima posljedice. Zato je dobro što prije integrisati Zapadni Balkan u Evropsku uniju“, predočio je Varga.
Vjeruje da je potencijal Rusije na Crnu Goru smanjen ulaskom Crne Gore u NATO. Međutim, ukazuje i na to da je, u odnosu na Albaniju i Sjevernu Makedoniju, Crna Gora kao članica NATO-a upravo postala najranjivija.
„O tome je i Tramp govorio. Već tada se vidjelo da tu postoji potencijal za društvene podjele oko nekih vrijednosti i političkih orijentacija i prije svega identitetskih pitanja, sa čime se veoma brzo suočila Crna Gora. Mislim da je tu najranjivija kao mlada članica i mislim da to Rusija zna i da će iskoristiti barem da diskredituje NATO. Ne znamo kako izgleda kada neka članica izlazi iz NATO saveza, ali svakako da je stvoriti krizu u jednoj NATO članici uspjeh koji može da se pripiše jedino Rusiji“, naveo je Varga.
Kada je riječ o Otvorenom Balkanu ističe da je taj projekat postao opasna ideja koji stabilokratiju održava na relaciji Beograd-Tirana.
„Gdje ustvari Beograd ima uticaja i gdje se možda manje uvažava kriterijum demokratije, ljudskih prava i manje se uvažavaju interesi regija, manjih država, poput Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. Otvoreni Balkan je opasan zato što je on dozvolio da postoji zajedno sa ruskim, odnosno srpskim svijetom. To su dvije inicijative koje isključuju jedna drugu“, kaže Varga.
Prema njegovim riječima, Zapad bi i po tom pitanju trebalo da ustanovi principe.
„Mogu da razumijem Zapad da je bolje imati nekog u svom savezu i da je bolje razgovarati i komunicirati i rješavati problem, nego imati situaciju iz devedesetih godine gdje je Milošević bio potpuno van kontrole i gdje se moglo reagovati jedino vojno. Ali tu neki princip mora da bude. Možemo imati prelivanje rata ili ako ne rata, jer nema čime da se ratuje, ona potencijalno nestabilnih i konfliktnih momenata koje sada vidimo na sjeveru Kosova. Da je Otvoreni Balkan bio malo stroži i nije puštao nacionalizam i ruski svijet, ne bi se to dešavalo“, naglašava Varga.
