Jocović: Mora se vjerovati u domaću pamet; Mulešković: Povećanjem broja zaposlenih u javnom sektoru gušimo privredu

Poslanik Boris Mugoša kazao je da se u Crnoj Gori moramo vratiti suštini.

''A to je politička stabilnost pa ćemo moći učinkovitije da se posvetimo ovim stvarima. Ovako, samo donosimo ad hok odluke koje kasnije opet revidiramo'', kazao je Mugoša.

Kako je dodao danas je 300 preduzeća više u blokadi nego prije godinu dana.

''A čak osamsto preduzeća u odnosu na prije dvije godine. Nama je nelikvidnost jedan od osnovnih problema. Mi se malo bavimo preduzimanjem mjera da utičemo na poboljšanje te likvidnosti'', kazao je on.

Miljan Šestović, direktor sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore, kazao je da svi ekonomski indikatori u ovoj godini bili pozitivni, osim sektora građevinarstva i industrije.

''Međutim, neke stvari su diskutabilne zbog rasta cijena. Kada pogledamo BDP u drugom kvartalu i visoku stopu rasta, vidimo da je uglavnom uzrokovana potrošnjom domaćinstava dok je potrošnja države bila na istom nivou. To govori da inflacija na kratak rok stvara pozitivnu sliku u budžetu. Jer na 700 miliona eura uvoza naplaćeno je mnogo više PDV-a pa su budžetski prihodi sa te strane veći'', kazao je Šestović.

Poslanica Zdenka Popović kazala je gdje su sve vrijeme bili prihodi koje je Crna Gora trebala da ostvari.

''Sada imamo 550 miliona eura poreskog duga. Od tih 550 miliona 320 je naplativo. Pitanje je koliko će sljedeće godine biti. Mi smo lošim poslovanjem kompanija i povlasticama tajkunima dozvolili da uskratimo budžet 550 miliona eura. Takođe u sivoj zoni imamo preko milijardu. Građanima se takav režim nije dozvoljavao nego odmah stigne poziv i preko sudskih izvršioca se dug naplati'', kazala je Popović.

Ona je dodala da je preko 100 miliona otišlo na advokate i izvršitelje.

''Vodili su se sporovi za 100 eura a na kraju izađu sudski troškovi od 1.000 eura'', kazala je ona.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je kazao da je veliki problem što socijalni partneri nisu bili uključeni u budžetsku reformu.

''Da smo imali konkretne mjere i scenarije brže bi mogli da reagujemo u ovakvim situacijama. Sa druge strane kada se usvojio program prihodna strana je bila oštećena, naročito jer se nisu usvojili svi zakoni koji su bili planirani'', kazao je Mulešković.

On je dodao da je poreska reforma morala da se sprovodi uporedo sa reformom zapošljavanja u javnom sektoru.

''Ne možemo povećavati ovoliko zarade i smanjivati prihode države ako ne dovedemo do jačanja realnog sektora, povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru a smanjivanje zaposlenih u javnom sektoru. To je morao da bude prioritet u ovoj a definitivno treba biti prioritet u sljedećoj godini. Povećanjem broja zaposlenih u javnom sektoru gušimo privredu i dolazimo u situaciju da sljedeće godine povećavamo PDV. Ajde da se pripremimo za scenario da jačamo privredu da nas neko drugi ne tjera da otpuštamo ljude iz javnog sektora'', kazao je Mulešković.

Poslanik Dejan Đurović kazao je da su nove investicije ključ svih ključeva.

''Za sada samo imamo priliv stranih investicija u nekretnine ali to su takozvane neproizvodne investicije. Trebaju nam nove fabrike hrane, novi energetski sistemi i IT industrija. To nas jedino može izvući sa ivice bankrota gdje se sada nalazimo zahvaljujući režimu koji je bio 30 godina'', kazao je on.

Profesor i bivši dekan Ekonomskog fakulteta, Nikola Milović kazao je da je ekonomski model razvoja Crne Gore zapisan u Ustavu.

''Suverena i nezavisna država Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde. To je ključno u ekonomskom modelu razvoja i što treba da bude početna tačka svih elemenata koji su vezani za ono što je završetak člana koji kaže da je zasnovana na vladavini prava'', kazao je on.

Kako je dodao u Ustavu takođe stoji da se ekonomsko uređenje zasniva na slobodnom i otvorenom tržištu, slobodi preduzetnišva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovornosti za preduzete obaveze.

''Model razvoja Crne Gore samo treba proširiti i postaviti na osnovama koje treba da mu daju dugoročnu i ekonomsku održivost. Ako želimo da mijenjamo i postavljamo nove ideje i da postupak makroekonomske politike da ishodište, sem postavljenih ciljeva, moramo da imamo određeni model koji ima svoje uporište u teorijskom pravcu'', kazao je on.

Mijat Jocović dekan Ekonomskog fakulteta kazao je da nam je kao društvu potrebno da više vjerujemo u institucije.

''Da bi vjerovali te institucije moraju raditi kvalitetno. Jedino nas funkcionalne institucije mogu izvući iz krize u kojoj se kao društvo i država nalazimo. Ekonomski fakulet će svim svojim resursima pružiti podršku da prevaziđemo krizu'', kazao je Jocović.

On je dodao da se mora vjerovati u domaću pamet.

''Kreatori politika moraju više konsultovati institucije prilikom koncipiranja politika. To je izostalo u prethodnom periodu, naročito prilikom kreiranja seta zakona koji se zove Evropa sad i koji polarizuje stručnu javnost. Isto tako je izostalo i u prethodnih 30 godina. Nije Ekonomski fakultet kreirao model razvoja ekonomije Crne Gore. Ako su učestvovali pojedinci oni su to uradili u svoje ime, ili su to radili kao predstavnici politike. Ekonomski fakultet ne pripada politic niti treba da pripada. To je institucija koji je formirala država i on pripada državi'', kazao je Jocović.

Duško Zarubica generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, kazao je da je od početka ove godine zabilježen pad kupovne moći crnogorskih građana zbog stalnog rasta inflacije.

''Potrošačke cijene u Crnoj Gori su porasle u septembru za 16 odsto na godišnjem nivou. To je ujedno nova rekordna vrijednost od 2008. godine od kada Monstat objavljuje indeks potrošačkih cijena kao i od uvođenja eura 2002. godine kada se za obračun ifnlacije koristilo kretanje maloprodajnih cijena. Ovo je šesti uzastopni mjesec da je registrovana takozvana galopirajuća inflacija odnosno dvocifreni rast cijena na godišnjem nivou. Na mjesečnom nivou rast inflacije u septembrau je iznosio 1.4 odsto. Potrošačke cijene su u septembru odnosu na isti period 2021. godine porasle u prosjeku za 11.6 odsto'', kazao je Zarubica.

Kako je dodao, realna zarada u avgustu je bila niža 1,7 odsto u odnosu na april i 3,8 odsto niža nego u januaru.

''Ovo je dovoljno da se svi zamislimo kako građani žive. Mogu da zamislim samo kako bi naši zaposleni živjeli da nije došlo do povećanja minimalne zarade i povećanja prosječne zarade. Ili da je minimalna zarada rasla tempom kako je rasla u prethodnih 20 godina'', kazao je Zarubica.

On je dodao da je za godinu dana vrijednost potrošačke korpe uvećana za za 116 eura.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun je kazao da je neophodna nova strategija razvoja Crne Gore.

''Ona mora da se bazira na zatvaranju bilansa hrane i energije. Bilans hrane možemo brzo da zatvorimo, za godinu dana možemo da uzgojimo milion grla krupne stoke. To je odmah plus od dvije milijarde GDP-a. Crna Gora je imala skoro milion grla sitne i 300.000 grla krupne stoke. Mi danas imamo 300.000 kokošaka a krupne stoke oko 70.000. Poljoprivredni potencijal je neiskorišćen, da li je to odgovoran koncept?'', pitao je on.

On je kazao da ove promjene mora pratiti i infrastruktura.

''Kada to sredimo onda se može osloniti turizam i imamo proizvod koji će donijeti rentu i isplatiti se višestruko. Ako to sve završimo razradićemo i male usluge'', kazao je Drecun.

On je poručio da ekonomija može napredovati samo rastom realnog sektora.

Predrag Mitrović predsjednik Unije poslodavaca u Crnoj Gori je kazao da se svi sjećaju da nikako nisu mogli da spriječe poharu neoliberalnog koncepta.

''Tanka je linija između politike i ekonomije i da se ona mora prepoznati. Mora se što češće tretirati društveno stanje to će dati zamah da ipak neko razmišlja o boljitku i ovoj državi. Kao što vidite svi smo se zavukli u svoje pećine i svi procesi su stali. Jedan od tih, je i proces socijalnog dijaloga i mi sada imamo ministra Rada koji direktno radi protiv tog procesa'', kazao je Mitrović.

On je dodao da postoje dvije, eventualno tri postavke kako mogu da se povećavaju plate.

''Da bi mogle da se povećaju plate u bilo kojem sektoru mora se zadovoljiti ekonomska aktivnost što podrazumijeva otvaranje novih preduzeća - to nemamo to je kod nas retrogradno. Imamo preko 50.000 nezaposlenih, a mi poslodavci ne možemo da radimo radnika. Mi smo ušli u zonu fenomenologije, čujemo stalno žaljenje a nemamo moć da možemo da utičemo'', kazao je Mitrović.

Druga stvar, kako dodaje, je eliminisanje sive ekonomije.

''Pričati o tome je postalo neozbiljno. To je floskula koju svi koristimo i sve smo zbrkali. Imamo preko milijardu eura godišnje nenaplaćeno od preduzeća. Kako je to moguće? Zašto inspekcije ne rade svoj posao? Potrebna je samo volja i srediće se taj problem za 24 sata, ako ne može politika to da sredi dajte da mi pomognemo kao socijalni partneri'', poručio je Mitrović.

On je kazao da je treća stvar upravljanje resursima.

''Mi smo bogata država samo nemamo institucije. Potrebno je raditi kao najobičniji domaćin i seljak, ništa više niti manje. On ne kupuje 500 kilograma brašna već koliko mu je potrebno. Stvari su proste, samo je pitanje volje'', zaključio je Mitrović.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da se u državnim institucijama teško mogu praviti ozbiljni zaokreti bez većih posljedica.

''Pokušavam da doprinesem kakvom takvom očuvanju elementarne stabilnosti u tom dijelu i da se sačuvamo svi zajedno da otvoreni sukobi na političkoj sceni što manje utiču na stabilnost javnih finansija od koje zavisi i satabilnost ekonomskih performansi. Nova ekonomska paradigma je neophodna. Mi smo na prekretnici koju determinišu i događanja spolja ali koja stvaraju ozbiljne probleme. Mi ne doprinosimo našim politikama da relaksiramo onaj dio koji se tiče nas, naprotiv, usložljavamo probleme i time se dolazi do dosta neizvjesnog horizonta 2023. godine'', kazao je Damjanović.

On je dodao da se priprema set mjera koje će ići ka tome da se učvrsti poreski okvir i kojima će biti moguće povećanje zarada u javnom sektoru.

''BIće prilike da se najkasnije u decembru ili krajem decembra o tome intezivno razgovara i usvoji budžet'', kazao je Damjanović.

Radulović je kazao da iako se ne slaže sa tim što je uradio program Evropa sad, osnova svega treba da bude minimalna NETO zarada 450 eura a prosječna 750 eura.

''Međutim kontinuirano usaglašavanje prosječne penzije i prosječne neto zarade u odnosu od 70 odsto. Puna socijalna podrška koja zadovoljava osnovne životne potrebe. Značajno smanjiti sve diskrecione i javne potrošnje u vidu putovanja i službenih vozila. Potrebno je redefinisanje poreske politike i drugih opterećnja u cilju povećanja zahvata i stimulativne i konkurentne investicione i preduzetničke politike. Veliki problem je smanjenje neformalne ekonomije. Potrebno je poštovanje programskog budžeta i budžetske discipline, ne kao 42. Vlada nego sasvim drugačije. Neophodna je reforma javne administracije, moramo 50 odsto dolje'', kazao je Radulović.

Kako je dodao potrebno je i upravljanje i održavanje javnog duga sa tim što bi on kratkoročno porastao, da bi zatim kroz efekte reformi i održavanja razvoja će se srednjeročno i dugoročno smanjivati.

Predsjedavajući Branko Radulović kazao je da je ovo prvi od niza tematskih razgovora kako bi se našlo rješenje za brojne probleme koji su pred našom državom.

''Ne treba ovdje da ima ikakvog pritiska tu smo da razgovaramo i pronađemo rješenje. Ja sam pozvao sve i političke aktere i analitičare i ugledne novinare kako bi u otvorenom razgovoru došli do rješenja. Ipak pojedini se nisu udostojili ni da odgovore na poziv a kamo li da prisustvuju. To su Radoje Žugić, Milojko Spajić, Jakov Milatović, Dragan Vukčević, Gordana Đurović, Veselin Vukotić... Njihov takav odnos sam za sebe pokazuje sve'', kazao je Radulović.