"Program, kako kaže gradonačelnik Aleksandar Kašćelan, odražava potrebe građana i stratešku viziju lokalne uprave o razvoju Prijestonice kao kulturno-istorijskog jezgra Crne Gore i važne tačke na turističkoj mapi naše države", navodi se u saopštenju.
Kašćelan je u obraćanju odbornicima kazao da je Prijestonica u prethodne dvije godine imala gotovo 100-procentnu realizaciju Kapitalnog budžeta, navodeći da je posebno ponosan na činjenicu da je u prethodne tri godine asfaltirano preko 50 kilometara seoskih puteva, što je doprinijelo većem povratku građana na selo.
„Da ilustrujem bolje - broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača u posljednje dvije godine povećan je za više nego duplo i ovaj podatak cijenim ohrabrujućim za dalji razvoj poljoprivrede, ali i ruralnog turizma na teritoriji Prijestonice“, kazao je gradonačelnik.
Prijestonica je, kako je objasnio, za narednu godinu predvidjela nastavak višegodišnjih projekata u različitim oblastima.
„Prioritet svake izvršne vlasti jeste obezbjeđivanje efikasnosti rada nadležnih službi i njihov efikasan odgovor na potrebe građana. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano zanavljati i nabavljati novu opremu, pa je za te svrhe naredne godine planirano 200.000 eura. Po 300.000 eura predviđeno je za sanaciju krova Sportskog centra Cetinje - II faza, rekonstrukciju ulice Crvenog krsta i dijela ulice IV Proleterske, kao i za izgradnju II faze pristupnog puta ka biznis zoni, kako bi se stvorili uslovi za izgradnju azila, reciklažnog dvorišta i otvorila Biznis zona 2 – Zagrablje, sa ukupno 2,34 miliona metara kvadratnih“, kazao je gradonačelnik Kašćelan.
Još 300.000 eura predviđeno je za rekonstrukciju ili adaptaciju objekta bolničkog kompleksa bolnice „Danilo I“ i objekta stare dječje bolnice, sa ciljem unapređenja uslova za rad zdravstvenih radnika, ali i pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima. Projekat se, kako navode, realizuje na osnovu memoranduma koji su potpisli sa Ministarstvom zdravlja.
„Za unapređenje gradskih, lokalnih i nekategorisanih puteva opredijeljeno je 900.000 eura, a prioritet za gradnju daje se lokalnim i nekategorisanim putevima u onim mjesnim zajednicama u kojima se seoska domaćinstva bave poljoprivredom, voćarstvom, stočarstvom, pčelarstvom i drugim zanimanjima karakterističnim za ovdašnje predjele, kao i onima gdje postoji izraženo intresovanje građana za povratak na selo“, naveo je Kašćelan.
Prema njegovim riječima, dodatnih 350.000 eura biće opredijeljeno za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju gradskih saobraćajnica.
„Dvostruko više novca, dakle 700.000 eura biće uloženo u izgradnju i rekonstrukciju prve faze Vučedolske ulice sa pristupnim putem. Ovaj projekat je posebno značajan za stanovnike Donjeg polja i naselja oko ponora, jer ćemo rekonstrukcijom Vučedolske ulice i razdvajanjem fekalnih i atmosferskih voda i njihovim odvođenjem u ponor riješiti decenijski problem grada“, kazao je gradonačelnik.
Za rekonstrukciju Bajičke ulice, od Košute do Bajičke crkve, opredijeljeno je 1.000.000 eura, dok je za izgradnju, odnosno rekonstrukciju objekata od opšteg interesa predviđeno 700.000 eura.
„Taj novac je planiran na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, nastavak rekonstrukcije trga na Njegušima, adaptaciju Trga Ivana Crnojevića, nastavak adaptacije prostora u objektu Crvenog krsta za formiranje bioskopa, kupovinu nekretnina za potrebe rješavanja komunalne infrastrukture i potreba grada. Sve ove aktivnosti u perspektivi imaju za cilj otvaranje novih radnih mjesta“, rekao je Kašćelan.
U rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže na Cetinju biće uloženo 400 hiljada eura.
„Kao što vam je poznato, urađen je projekat rekonstrukcije cetinjskog vodovoda, vrijedan 10 miliona eura, koji bi trebalo da bude finansiran iz kredita EIB-a. Pregovori sa Vladom Crne Gore, Ministarstvom finansija i socijalnog staranja i implementacionom jedinicom Vlade Proconom, biće nastavljeni u srijedu, 22. septembra“, podsjetio je gradonačelnik.
On je kazao da će 1,2 miliona eura biti opredijeljeno za kupovinu nekretnine i izgradnju objekta za potrebe socijalnog stanovanja, dok je za unapređenje turističke ponude grada predviđeno 100.000 eura".
* * * * *
Na početku današnje sjednice, odbornici Građanskog pokreta URA napustili su salu.
Odbornik URE Petar Martinović kazao je da ovaj pokret neće učestvovati u radu parlamenta zbog dešavanja od 14. septembra.
U sali je došlo do žučne rasprave između njega i odbornika SDP-a Nikole Đuraškovića.
Martinović ga je optužio da je odbornicima URA crtao metu.
“Tebi neka sve na obraz ide”, kazao je Martinović Đuraškoviću.
Nakon pauze od 10 minuta, odbornici URE su napustili sjednicu.
Đurašković: Nijesmo kvalitetno trošili sredstva namijenjena Zakonom o Prijestonici
Nikola Đurašković (SDP) kazao je da se jedan odsto tekućeg budžeta sredstava na godišnjem nivou izdvaja za Prijestonicu, što iznosi oko devet miliona eura.
„Moj utisak je da nijesmo dovoljno dobro iskoristili ta sredstva. Teško da u ove četiri godine možemo naći ijedan projekat koji je doprinio otvaranju novih radnih mjesta. Krivica nije na strani zakonodavca, nego na lokalnoj upravi i na svima nama“, ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, ima projekata koji se izvedeni na korektan način, "ali građani ne osjećaju boljitak od tih projekata".
"Iz ovog grada se odlazi- moramo učiniti sve da ljudi ostanu da žive u ovoj opštini. Šta treba uraditi da se situacija promjeni nabolje? Treba angažovati spoljne saradnike. Neću govoriti pojedinačno o projektima, voljio bih da svi projekti budu realizovani u narednoj godini. Svi moramo dati doprinos da ova sredstva trošimo kvalitetnije", istakao je Đurašković.
Borislav Pravilović (DPS) kazao je da su se načela mnoga infrastrukturna pitanja.
„Ne želim da se pravdam, znamo da je vodovod problem i da treba uložiti i novca i kadra da bi se riješio. Što se tiče uslova za zapošljavanje, nažalost broj građana se smanjuje… Što je to mogla lokalna uprava da uradi dodatno. Stvorili smo uslove za razvoj biznis zona, preduslove za valorizaciju Oboda. Raduje me što je masa predloga potekla od građana, NVO sektora, a nadležni sekretarijat je obradio svaki od tih predloga", kazao je Pravilović.
Predsjednica SO Cetinje Dejana Dizdar naglasila je da je počela realizacija gradnje sportskih terena u naseljima.
„Definitivno je postojala volja. Ko god bio sjutra na ovim pozicijama treba da radi na personalnim rješenjima. Ta rješenja su krucijalna na lokalnom nivou", poručila je Dizdar.
Odbornik DPS-a Momčilo Jovanović rekao je da su se, pored puteva, programom izdvajala sredstva i za insfrastrukturu na seoskim područjima.
“Cetinjsko selo će biti mnogo bolje za život i rad, ako se nastavi ovim tempom", podvukao je Jovanović.
Nikola Đurašković je kazao da želi da priča o realizovanim projektima.
„Kad bude u prilici, SDP će vas pozvati na otvaranje novih infrastrukturnih projekata. Slažem se da je javna preduzeća treba kadrovski i tehnički osnaživati“, naveo je Đurašković.
Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan istakao je da se lokalna uprava domaćinski odnosi prema sredstvima i imovini Prijestonice.
Nakon što je završena rasprava o 14 tačaka dnevnog reda, Dizdar je prekinula sjednicu i najavila njen nastavak u 17 sati.
