Kroz reakciju sutkinja (žena sudija) saznajemo da je Sudski savjet, kao jedan od glavnih sudskih organa upravljanja, svojim tumačenjem normi o uslovima penzionisanja sutkinja izvršio jasnu i nedvosmislenu diskriminaciju po rodnom osnovu i time doveo sebe i svoju odluku u suprotnost sa ranijim svojim stavovima, sa svojim stavom o ocjeni ustavnosti predmetne norme (čl.17 st.1 i 2 ZPIO) i odlukom da se predmetna norma ne primjenjuje do konačne odluke Ustavnog suda.
Već definisanim načelima vođenja rodnih politika, u crnogorskim ustavnim odredbama i zakonodavnom sistemu, prihvaćen je princip pozitivne diskriminacije kojim se omogućava osjetljivim rodnim grupama ostvarivanje prava po povoljnijim uslovima, a sve sa ciljem jačanja principa ravnopravnosti. Tako je odredbom čl.17 st.1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO) koja propisuje da žene stiču starosni uslov za starosnu penziju sa 64 godine života, a muškarci sa 66 godina definisano u cilju spriječavanja svakog vida diskriminacije žena po osnovu pola, a to bi značilo da žena ostvaruje uslove za penziju sa 64 godine isključivo ako to želi. Da ponovimo, ovo je alternativa koja se primjenjuje u slučaju da žena svojevoljno zahtjeva njenu primjenu!
Sudski savjet je svojim krutim i neprincipijelnim stavom o uslovima za penzionisanje sutkinja, te iste sutkinje grubo diskriminisao u odnosu na svoje kolege sudije, utvrđujući da im sudijska dužnost prestaje sa navršenih 64 godine života, što je dvije godine ranije nego muškarcima na istim dužnostima.
Ako izuzmemo mogućnost da je Sudski savjet ovu odluku donio iz nehata ili neznanja, jer dosadašnji rad Sudskog savjeta ukazuje da izuzetno dobro vlada ovom problematikom, ostaje nam samo mogućnost prepoznavanja pokušaja političkog uticaja da se dio sudija (u ovom slučaju sutkinja) udalji sa svojih funkcija i na ta mjesta dovedu nova ili poželjnija imena.
Još pride uz sve ovo, moramo se pozvati i na praksu i odluke Evropskog suda u više slučajeva po ovom pitanju. Kao i da smo dobrovoljno pristali kao država i društvo da sprovodimo odluke ovog suda! Naši nacionalni sudovi su obavezni da garantuju pravnu zaštitu od diskriminacije kako bi obezbjedili puno dejstvo zabrane diskriminacije kao i da moraju izuzeti iz primjene svaku diskriminatorsku odredbu nacionalnog prava, bez obaveze da zahtjevaju ili čekaju njeno ukidanje od strane zakonodavca. Dakle, Evropski sud pravde je zaključio da sve dok država članica radi ponovnog uspostavljanja jednakog postupanja ne izmijeni svoje zakonodavstvo koje diskriminiše određene kategorije lica po osnovu jednakog tretmana zaposlenih dužna je i onim zaposlenim koji su diskriminisani dodijeliti pravo koje imaju ostali, a koje im je uskraćeno diskriminatorskom normom.
Svjetska banka u svom izvještaju broj AUS0001057 pod naslovom „Analiza dostunosti pravde u Crnoj Gori orjentisana na rezultate“ (https://documents1.worldbank.org/curated/en/634341583341207583/pdf/Result-Oriented-Review-of-Delivery-of-Justice-in-Montenegro.pdf) na stranici 4. izvodi sledeći zaključak:
Sastav Sudskog savjeta nije osigurao nezavisnost Savjeta. Sudski savjet čine ministar pravde i predsjednik Vrhovnog suda kao članovi po službenoj dužnosti, kao i osam izabranih članova. Četiri člana su sudije koje se biraju na Konferenciji sudija, dok se preostala četiri člana biraju kvalifikovanom većinom u Parlamentu iz reda uglednih pravnika. Konsultativno mišljenje CCJE 10 (2007), preporuke GRECO i sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava potvrđuju da sudski savjjet može imati mješoviti sastav sudija i ne-sudija, ali samo ako većinu njihovih članova biraju njihove kolege, što nije slučaj u Crnoj Gori. CCJE i GRECO takođe preporučuju da predsjedavajući Sudskog savjeta bude sudija, ali u Crnoj Gori predsjedavajući mora da bude jedan od članova savjeta koji nije sudija.
Svojim stavom želimo jasno da ukažemo na diskriminaciju koja se događa tamo gdje smo je najmanje očekivali, u sudskoj grani vlasti i to od strane jednog od naviših organa upravljanja, samog Sudskog savjeta. Pozivamo sve političke subjekte u našem društvu, zakonodavnu i izvršnu vlast, nevladina udruženja i pojedince da jasno iskažu stav po ovom pitanju, da jasno ukažemo na moguću grešku i njene posledice. Pozivamo i Sudski savjet da preispita svoju odluku, sagleda još jednom sve aspekte ove situacije i donese odluku koja će biti linija vodilja našem društvu u cjelini.
Forum slobodnih građana „Luča“ će jasno stati u zaštitu od bilo kog vida diskriminacije, a pitanje rodne ravnopravnosti smatramo jednim od naših društvenih prioriteta. Iskreno smatramo da možemo napredovati jedino kao društvo jednakih koje se suprostavlja svakom vidu diskriminacije!
Autor je Izvršni direktor foruma slobodnih građana "Luča"
