Kako navode, razlog za ovakvu odluku leži u osnovano postavljenom pitanju da li bi izručenje moglo dovesti do njegovog mučenja ili nečovječnog postupanja u toj zemlji, jer se, kako pojašnjavaju, radi o pripadniku manjinske etnoreligijske grupe.
Podnosilac ustavne žalbe, navode oni, prethodno je tražio međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori – azil, navodeći da je kao pripadnik jezidske etničke zajednice bio izložen progonu, diskriminaciji, torturi i zlostavljanju od strane organa Ruske Federacije.
"Takođe je istakao da mu u slučaju povratka prijeti krivični progon zbog odbijanja da učestvuje u ratu protiv Ukrajine, jer ne želi da učestvuje u nečemu što se može kvalifikovati kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Naveo je i da su članovi njegove porodice dobili ili su u postupku dobijanja azila u Francuskoj", saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, navode iz Ustavnog suda, odbilo je njegov zahtjev za azil, a takvu odluku potvrdili su Upravni i Vrhovni sud Crne Gore. Odluka je, pojašnjavaju, zasnovana, između ostalog, na negativnom mišljenju Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Na ovu odluku T.D. je podnio ustavnu žalbu Ustavnom sudu. Obustavom izručenja Ustavni sud nije zauzeo konačan stav o osnovanosti njegovih navoda, već je privremenom mjerom izručenje samo suspendovao, jer bi u slučaju da bude izručen, a njegova ustavna žalba kasnije bude prihvaćena, nastupile neotklonjive štetne posljedice, pa zaštita njegovih ljudskih prava ne bi bila djelotvorna", stoji u saopštenju.
