Ustavni sud Crne Gore odbio je pet ustavnih žalbi koje su se odnosile na odbijanje zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na području prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, saopštili su iz tog suda.
„Podnosilac ustavnih žalbi tvrdio je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva ispunjavao zakonske uslove za izdavanje građevinskih dozvola, ali da su njegovi zahtjevi odbijeni primjenom propisa donesenih nakon njihovog podnošenja“, naveli su iz Ustavnog suda.
Kako je saopšteno, podnosilac je smatrao da mu je na taj način povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na mirno uživanje imovine.
„Ustavni sud nije prihvatio ove navode. Potvrdio je stav redovnih sudova da samim podnošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ne nastaje stečeno pravo na izdavanje dozvole, niti obaveza države da je izda. Ustavni sud je ukazao da su zabrane gradnje uvedene radi zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje je od 1979. godine upisano na Listu svjetske baštine UNESCO-a, te da zaštita tog područja predstavlja legitiman javni interes“, navodi iz suda.
Zbog toga, kazali su, primjena propisa koji su važili u trenutku odlučivanja o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole nije bila suprotna Ustavu niti Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
„Podnosilac ustavnih žalbi ukazivao je i na navodnu retroaktivnu primjenu propisa. Ustavni sud je, međutim, ocijenio da se u konkretnom slučaju ne radi o retroaktivnoj primjeni, već o izvršavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine“, stoji u saopštenju.
U odlukama Ustavnog suda se navodi da je obaveza zaštite kulturne baštine ustanovljena je Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, koja ima primat u primjeni.
"Odluke na osnovu kojih nije izdata građevinska dozvola predstavljaju ispunjenje obaveza Crne Gore u odnosu na tu Konvenciju, pa se ne može govoriti o retroaktivnoj primjeni", piše u odluci.
Ustavni sud je prihvatio ocjenu redovnih sudova da bi drugačije tumačenje značilo davanje prednosti interesima pojedinačnih investitora u odnosu na javni interes zaštite područja koje uživa međunarodnu zaštitu UNESCO-a.
"Ustavni sud je podsjetio da se Kotor od 1979. godine nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, kao i da je Crna Gora prethodnih godina upozoravana na opasnost da zbog nekontrolisane urbanizacije i devastacije kulturnog pejzaža ovo područje izgubi taj status", napominju oni.
U odlukama se, između ostalog, navodi da prema instrukcijama UNESCO-a bilo je nužno donijeti odluke kojima će se onemogućiti dalja devastacija prirodnog i kulturnog dobra neplanskom i pretjeranom gradnjom.
"Očuvanje Kotora nesumnjivo jeste i mora biti javni interes. Ustavni sud je zaključio da je miješanje u pravo podnosioca na mirno uživanje imovine bilo usmjereno ostvarivanju zakonitog cilja u javnom interesu, te da podnosilac podnošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole nije stekao pravo koje bi uživalo ustavnu zaštitu kao stečeno pravo", zaključeno je u saopštenju.
