Za utorak, 24. mart, zakazana je sjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore.
Na dnevnom redu je i razmatranje Predloga za promjenu Ustava Crne Gore koji je Skupštini podnijela Vlada Crne Gore i razmatranje Predloga za promjenu Ustava Crne Gore koji je Skupštini Crne Gore podnio predsjednik Crne Gore.
Početak sjednice zakazan je za 13:30 sati.
Podsjećamo, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović je 9. februara podnio Skupštini Predlog za promjenu Ustava, kojim se predlaže dopuna člana 64 Ustava, sa ciljem da se pravo zaposlenih da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika utemelji na ustavnom nivou, saopšteno je iz njegovog kabineta.
“Predlog se zasniva na članu 155 stav 1 Ustava Crne Gore, koji predsjedniku daje ovlašćenje da inicira ustavne promjene”, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima predložena dopuna predviđa opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i tokom praznika propisanih zakonom, uz mogućnost da se zakonom precizno definišu izuzeci u djelatnostima u kojima je rad neophodan radi zaštite javnog interesa.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici 19. februara, utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore. Izmjene su vezane za Sudski i Tužilački savjet.
Kako je saopšteno iz Vlade, u dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje 23 Crna Gora je sprovela jednu ustavnu reformu usvajanjem Amandana od I do XVI na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, kao i značajne zakonodavne reforme u dijelu organizacionog pravosudnog zakonodavstva. Takođe, dodaju, značajne aktivnosti preduzete su na implementaciji ustavnog i zakonodavnog okvira, kao i u pogledu izgradnje institiucionalnog pravosudnog okvira zasnovanog na principima nezavisnosti i samostalnosti.
"Na osnovu svih ovih aktivnosti, Zajednička pozicija EU usvojena u junu 2024. godine kojom se utvrđuje zatvaranje Poglavlja 23, zahtijevala je od Crne Gore da izmijeni svoj Ustav u vezi sa sastavom i postupkom imenovanja Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta u cilju njihovog funkcionisanja, i kao zahtjev koji je prenijet sa privremenih pokazatelja", saopšteno je ranije iz Vlade.
U pogledu sastava Sudskog savjeta, pojašnjavaju, izmjenama se postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
"Takođe, i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za satav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom", saopštili su ranije iz Vlade.
