U proteklih pola vijeka odškolovali smo više od 1.000 diplomiranih inženjera mašinstva, veliki broj magistara i doktora tehničkih nauka, a prve generacije studenata bili su stvaraoci, mislioci, naučnici, menadžeri, koji su znanja stečena kod nas ugradili u Crnu Goru - rekao je u intervjuu Pobjedi dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Igor Vušanović.
Sa njim smo razgovarali povodom obilježavanja jubileja - 50 godina postojanja ovog fakulteta, a Vušanović je govorio o položaju mladih na ovoj univerzitetskoj jedinici, na koji način pomažu zdravstvenom sistemu u suzbijanju širenja korona virusa, kao i o tome koji su nedostaci i prednosti fakulteta ako se uporedi sa renomiranima u svijetu, sa kojima godinama sarađuju.
Mašinski fakultet danas obilježava 50 godina postojanja. Koji su to ključni rezultati na koje ste najviše ponosni?
U vremenima kada je naš fakultet formiran Crnu Goru je karakterisao izuzetno snažan proces industrijalizacije i razvoja tehnike uopšte. U to vrijeme mašinski inženjeri su bili logičan izbor zanimanja. U proteklih pola vijeka odškolovali smo više od 1.000 diplomiranih inženjera mašinstva, veliki broj magistara i doktora tehničkih nauka i bili pouzdan partner državnim institucijama i kompanijama sa kojima smo sarađivali. Prve generacije studenata Mašinskog fakulteta bili su stvaraoci, mislioci, naučnici, menadžeri i drugi koji su znanja stečena kod nas ugradili u Crnu Goru i pokazali da i Crna Gora kao nekada najzaostaliji dio zapadnog Balkana može da dosegne visine koje su rezervisane za one najbolje i najrazvijenije. Naši inženjeri su stajali u tom vremenu rame uz rame sa najboljima iz okruženja i svijeta. Mnogi od njih su se dokazali i van granica Crne Gore, radeći u Njemačkoj, Švedskoj, Americi i drugim razvijenim zemljama, gdje su pokazali svoj raskošan crnogorski talenat, bistrinu, oštroumnost kao i inženjerski pristup koji su usvojili školujući se kod nas na fakultetu. Neki naši bivši studenti su se ostvarili i kao profesori na najprestižnijim univerzitetima u Americi, i na taj način pokazali da virus balkanske inferiornosti nije karakteristika ni nas kao nacije, ni naše profesije, na koju smo jako ponosni.
Fakultet se nedavno uključio da pomogne crnogorskom zdravstvenom sistemu u borbi protiv korona virusa na način što izrađuje vizire za medicinske radnike. Imate li, možda, još nešto u planu?
I ova teška vremena koja su zadesila svijet u doba virusa kovid-19 jasno su pokazala da znanja iz tehničkih nauka i te kako mogu biti korisna za potrebe društvene zajednice, čak bih rekao i više i snažnije nego što je to u periodu bez krize. Medicina kao naučna oblast, siguran sam, u XXI vijeku biće jedna od najvažnijih oblasti za istraživanje u tehničkim disciplinama, u svijetu poznato kao biomedicinsko inženjerstvo, za koje se moramo spremati uvodeći nove takozvane STEM programe obrazovanja. Naši studenti su se u ovom teškom vremenu stavili na raspolaganje državi i institucijama na način što su znanjem i opremom pomogli u pravljenju proizvoda za naš zdravstveni sistem. Jedna od ideja je i dizajniranje i izrada jednostavnog mehaničkog respiratora, uređaja o kojem se ovih nedelja toliko puno priča. Tako se radi na najprestižnijim univerzitetima u svijetu, pa nema razloga da ne bude i kod nas. Jedna od privilegija inženjera je da budu pioniri napretka, tako će biti i kod nas.
U dijelu javnosti se može čuti ocjena da generalno na fakultetima nedostaje mladi kadar. Koliko je njih kod vas angažovano u nastavi, a koliko ih je bilo prije pet ili deset godina?
Nažalost, za njihovo veće angažovanje nekada su prepreka administrativne procedure i birokratija, nekada inertnost institucije, ali i drugi faktori. No, takva situacija nije samo kod nas, već i u širem okruženju. Na Mašinskom fakultetu se trudimo da pored postojeće kvote za saradnike u nastavi koja je definisana normativnim aktima Univerzuiteta, nađemo načina i za eksterni angažman. Jedna od ideja je otvaranje inovacionih centara kao jedinica univerziteta u kojima bi mladi ljudi našli svoje mjesto i odakle bi se kasnije regrutovali, ne samo kao budući nastavni kadar na UCG, već i kao osnivači novih naprednih privatnih kompanija. Na tom polju se dosta radi i očekujemo da zaživi Nacionalni tehnološki park Crne Gore koji će, vjerujemo, prije svega zadržati mladi kadar u Crnoj Gori.
Ranije ste izjavili da je, između ostalog, vaša ideja vodilja da za XXI vijek školujete ljude koji će otvarati svoje kompanije. Koliko njih je do sada to učinilo?
Smatrali bismo da smo uspjeli u našoj misiji kada bi barem pet odsto naših studenata otvorilo privatne kompanije i u njima razvijali ideje sa kojima mogu generisati novu vrijednost i bogatstvo u Crnoj Gori. Primjera već imamo, počev od KIPS-a, SI-ING-a, Home Systema, Eurozoxa, firme Sistem MNE, Mehanizacija i programat... Mnogo ih je još koje su primjeri za naše prilike velikih privatnih kompanija koje su kreirali naši svršeni studenti. Otvaranjem inovacionih centara naš zadatak će biti da pomognemo studentima da razviju vizije i ideje i kreiraju proizvode i rješenja za dobrobit naše zajednice.
Sarađujete sa brojnim renomiranim svjetskim univerzitetima. Po ugledu na njih, što biste izdvojili kao nedostatke crnogorskog Mašinskog fakulteta, a koje su to, s druge strane, prednosti?
Mašinski fakultet se može pohvaliti, možda kao jedna od najboljih institucija na UCG na polju međunarodne saradnje i mobilnosti. Još od vremena osnivanja skoro svi nastavnici i saradnici su se dijelom školovali na najprestižnijim svjetskim univerzitetima kao što su Stanford, Lomonosov, Merilend, Birmingem, Karlsrue, Purdue, Minesota, TeksasTeh i drugi. Iskustva sa tih univerziteta i znanja koja su naši ljudi donosili bila su dragocjena. Mnogo tih standarda je i kod nas implementirano, a za mnoge treba više materijalnih resursa i ljudi. Naša politika je bila i biće da naše mlade kadrove i dalje šaljemo na školovanje na najprestižnija mjesta u svijetu i da nakon toga ta znanja implementiramo kod nas.
Prave trkačko vozilo za evropska takmičenja
Vaši studenti, između ostalog, rade na projektu izrade trkačkog vozila. Sa kakvim kapacitetima raspolažete?
Kao što je poznato, mašinski inženjeri su ona vrsta tehničkih lica koju najviše interesuje pravljenje novog proizvoda. Automobilska industrija kao jedna od najznačajnih u svijetu je san za rad mnogih inženjera ne samo kod nas. Ideja studenata našeg fakulteta da formiraju svoju NVO Studentska formula je nešto što smo svesrdno podržali kao doprinos da mladim ljudima omogućimo da sami isprobaju svoja znanja koja su stekli kod nas, na način što će najprije dizajnirati, a zatim i u našim laboratorijama napraviti trkačko vozilo koje će ići na studentska takmičenja širom Evrope. Naše laboratorije i infrastruktura kojom raspolažemo garantuje nam da je to ostvarljivo. Pored toga, uz ovakve aplikativne projekte smatramo da ćemo studiranje i boravak mladih ljudi kod nas učiniti mnogo zanimljivijim nego što je to bio slučaj u prošlosti. Važno je napomenuti da su iz ovakvih sličnih projekata studenti kao svršeni inženjeri dobijali šansu da rade u velikim automobilskim gigantima kao što su VW, BMW, Daimler i drugi. Vrijedan pomena je i podatak da je čak 90 odsto inženjera koji rade u Formuli 1, poteklo iz sličnih studentskih projekata.
