Predloženi zakonski dokument bi, pored usklađivanja sa evropskim pravom, trebalo da obezbijedi bolju zaštitu potrošača, između ostalog i definisanjem informacija koje treba da sadrži oglašavanje u vezi sa ugovorima o potrošačkim kreditima, kao i uvođenjem kreditnih posrednika.
Predlogom zakona, koji definiše područje koje je do sada uređivao Zakon o zaštiti potrošača, uvode se novine koje se odnose na pravo na otkaz ugovora, ali i pojam promjenljive kamatne stope.
U obrazloženju predloženog zakonskog dokumenta navedeno je da su razvoj bankarskog tržišta u Crnoj Gori i sve veći broj onih koji nude nove kreditne instrumente uslovili potrebu da se izmijeni i dopuni postojeći Zakona o zaštiti potrošača. Razvoj sektora potrošačkih kredita i broj izmjena i dopuna koje je trebalo donijeti bili su presudni za odluku da se, ipak, donese novi zakon.
„Tržište treba da ponudi dovoljan stepen zaštite potrošača, kako bi se osiguralo njihovo povjerenja. Zbog toga bi trebalo omogućiti slobodno kretanje kreditnih ponuda u optimalnim uslovima za one koji ih nude i za one koji ih traže, obraćajući posebnu pažnju na specifične situacije“, navodi se u obrazloženju.
Glavna novina u Predlogu zakona je preuzimanje odredbe evropske direktive koja omogućava potrošaču pravo na jednostrani raskid ugovora o kreditu u roku od 14 dana, bez navođenja razloga. Ukoliko potrošač ima pravo na jednostrani raskid ugovora o kreditu, ne primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti potrošača koje se odnose na pravo potrošača da raskine ugovor o finansijskim uslugama zaključen sredstvom daljinske komunikacije, kao i na raskid ugovora o prodaji van poslovnih prostorija trgovca.
Novina je, kako je objašnjeno, i uvođenje odredbe o pravu na otkaz ugovora o kreditu, čije trajanje nije određeno. Potrošaču je na taj način omogućeno da otkaže ugovor u svakom trenutku i bez plaćanja naknade, dok otkazni rok ne smije biti duži od mjesec.
„Zakona omogućava kreditoru otkazivanje ugovora o kreditu, čije trajanje nije određeno najmanje dva mjeseca unaprijed, na način da o tome na papiru ili drugom trajnom mediju obavijesti potrošača samo ukoliko ugovor sadrži odgovarajući sporazum stranaka o tome“, navodi se u Predlogu zakona.
Među novinama koje su predviđene novim zakonom je i obaveza kreditora da obavijesti potrošača o ustupanju ugovora, odnosno prenosu prava na treću stranu, dok je potrošaču omogućeno da navede prigovore prema novom povjeriocu. Kreditor nema obavezu da obavijesti potrošača o ustupanju ugovora ukoliko nastavi da mu pruža kreditne usluge.
Predlogom zakona se, između ostalog, uvodi i pojam promjenljive kamatne stope, koja bi trebalo da doprinese većem stepenu transparentnosti i zaštite potrošača. Ključnu informaciju za potrošača predstavlja efektivna kamatna stopa (EKS), koja pokazuje sveukupne troškove kredita, izražene kao godišnji procenat ukupnog zajma, uključujući troškove.
U cilju izračunavanja EKS moraju se odrediti ukupni troškovi kredita, bez naknada za nepoštovanje obaveza ugovora, osim kupovne cijene za kupovinu proizvoda ili usluga koje potrošač mora da plati nezavisno da li se transakcija realizuje u gotovini ili na kredit.
„Na taj način su jasno i sveobuhvatno definisani ukupni troškovi kredita za potrošača“, navodi se u Predlogu zakona.
Njime su propisane i informacije koje treba da sadrži oglašavanje u vezi sa ugovorima o potrošačkim kreditima, kako bi se potrošači zaštitili od nepoštenog ili zavaravajućeg djelovanja. Takve informacije bi, kako je saopšteno, trebalo da budu prikazane na jasan, sažet i vidljiv način.
„Potrošaču treba obezbijediti informacije o uslovima i troškovima kredita, kao i o njegovim obavezama. Informacije treba da podrazumijevaju EKS za kredit, kao i ukupne troškove, uključujući kamate, naknade, takse, troškove za kreditne posrednike, za otvaranje ili vođenje bankovnog računa ili ugovora o dodatnim uslugama i sve druge izdatke koji se moraju platiti“, objašnjeno je u predloženom tekstu zakona.
Potrošača, osim o EKS, treba obavijastiti i o izmjenama promjenjive kamatne stope, kao i o promjenama uplata prouzrokovanih na taj način.
Predlogom zakona definisan je pojam i uloga kreditnih posrednika prilikom sklapanja ugovora o potršačkom kreditu. Kreditni posrednika ima obavezu da obebijedi potrošaču informacije u vezi sa djelokrugom ovlašćenja, kao i iznosom naknade.
Kreditni posrednik može biti građanin ili preduzeće koje nije kreditor, ali za naknadu predstavlja ili nudi ugovore o kreditu potrošačima, preduzima pripremne radnje u vezi s ugovorima ili ih zaključuje u ime kreditora.
Predloženi zakon definiše ugovore o potrošačkim kreditima kao ugovore kojima kreditor odobrava ili daje obećanje da će potrošaču odobriti zajam u formi odloženog plaćanja.
Usklađivanjem zakona sa evropskim pravom u ovoj oblasti u crnogorsko zakonodavstvo je uveden važan institut povezanih ugovora o kreditu, koji potrošaču obezbjeđuje prava koja mu nijesu bila dostupna kroz opšte pravila o ugovornoj odgovornosti.
Predlogom zakona su definisani povezani ugovore o kreditu, odnosno slučajevi kada postoji odnos međuzavisnosti između ugovora o kupoprodaji stvari ili usluga i onog o kreditu zaključenog u cilju finansiranja glavnog ugovora. Kada potrošač ostvari pravo da, u skladu sa zakonskim propisima, odustane od ugovora o kupoprodaji stvari ili usluga, više ga ne obavezuje s njime povezani ugovor o kreditu.
„Takođe, ukoliko nijesu ispunjene obaveze iz ugovora o kupoprodaji stvari ili usluga koji su predmet povezanog ugovora, potrošač može zahtijevati od povjerioca naknadu štete, ako je prethodno sudskim putem bez uspjeha zahtijevao ispunjenje od trgovca“, navodi se u obrazloženju.
Zakon omogućava potrošaču i da u svakom trenutku izmiriti obveze prije roka dospijeća određenog ugovorom o kreditu. U slučaju djelimične ili potpune prijevremene otplate, kreditor ima pravo na naknadu troškova direktno povezanih s njom. Potrošač, u tom slučaju, ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, odnosno kamata i troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o kreditu.
„Visina naknade troškova direktno povezanih s prijevremenom otplatom kredita ograničena je zakonskim odredbama i ne smije premašiti jedan odsto prijevremeno otplaćenog iznosa, ako je period između dana prijevremene otplate i roka dospijeća prema ugovoru o kreditu duže od godinu“, navedeno je u obrazloženju.
