Jučerašnju sjednicu Odbora za ekonomiju, na kojoj je intervjuisana treća grupa od ukupno 30 kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) obilježili su navodi Uglješe Uroševića (PES) da „pojedini članovi menadžmenta koji su prošli saslušanja pokušavaju da sprovedu revanšizam prema zaposlenima u agenciji koji su u srodstvu sa određenim članovima odbora“, ne precizirajući o kome je riječ, osim da nije o njemu. Kazao je da Odbor to neće dozvoliti.
Predsjednik Odbora Mirsad Nurković (BS) je apelovao na sve kandidate da se suzdrže od pritisaka na kandidate i na poslanike.
Kandidati
Član prethodnog Savjeta EKIP-a Vladan Đukanović je kazao da je bilo slučajeva da su zbog intenzivnog razvoja ove oblasti neke zakonske odredbe postale neprimjenljive, ali da je izostala inicijativa EKIP-a da se amandmanski djeluje, ocjenjujući da bi trebalo proaktivno djelovati i rješavati te situacije u hodu. Dejan Đurović (NSD) je kazao da je na Savjetu bilo da uspostavi komunikaciju nakon što im nije usvojen prvi izvještaj o radu i finansijama, kako bi utvrdili u čemu je problem, ali da su oni to propustili, što je rezultiralo neusvajanjem drugog. Na njegovo pitanje smatra li da ima političkih problema da bude član Savjeta, Đukanović je kazao da ih on ne osjeća. Smatra da je negativan nalaz Državne revizorske institucije bio suviše rigidan.
Jelena Savić je ocijenila da bi EKIP trebalo da utiče na operatore da dijele infrastrukturu, pogotovo za 5G mrežu. Na pitanje Uroševića kako komentariše gašenje Vajbera i Vocapa tokom izbora 2016, kazala je da je njen sektor sproveo tu odluku, ali da je smatra spornom. Tvrdi da ne bi bila u konfliktu interesa, imajući u vidu da je bila zaposlena kod više operatora, jer joj je profesionalizam iznad svega. Na pitanje Đurovića u vezi sa prisluškivanjem, kazala je da je za to nadležan ANB, te da operatori samo postupaju u skladu sa zakonskom obavezom.
Snežana Miličković je ocijenila da bi trebalo uraditi analizu i identifikovati probleme koji dovode do negativnih ocjena DRI. Sandra Božović iz EKIP-a bi predložila izmjene, prije svega, u sektoru za poštansku djelatnost, te u oblasti nadzora nad sprečavanjem pranja novca. Ukazala je da kolektivni ugovor Agencije čeka na kompletiranje Savjeta, jer su odgovorili da ga ne mogu usvojiti sa samo tri člana, dok je Slađana Kaluđerović (SNP) navela da je čula da taj proces traje pet godina i da je sada pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, jer je odgovor Savjeta bio negativan.
Nikola Labović ocijenio je da je tržište elektronskih komunikacija bolje nego u regionu. Smatra da se potrebno fokusirati na razvoj vještačke inteligencije i 5G mreže, a nastavio bi sa aktivnostima na smanjenu cijena rominga, dok Pošta mora proći kroz proces digitalne transformacije. Kaže da je tražio mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, s obzirom na to da je član borda Radio difuznog centra i zaposlen kod jednog operatora.
Ratko Žarić smatra da bi trebalo više raditi i na zaštiti životne sredine, kao i da bi EKIP trebalo da ima aktivniju ulogu u digitalizaciji institucija. Ako bi bio izabran za predsjednika savjeta, volio bi da njegovi članovi budu ljudi različitih profesija koji imaju i širinu i struku. Bilo bi idealno, kako je naveo, da EKIP postane institucija koja će biti uzor drugima na međunarodnom nivou.
Zakonski okvir
Fokus dr Nikole Radunovića, koji se treći put kandiduje za Savjet, bio bi na zaštiti korisnika, ali ne na štetu operatora. Ocijenio je da operatorima, koji imaju visoke profite, ne bi bio preveliki trošak da omoguće korisnicima da dobiju uslugu koju su platili, što trenutno nije uvijek slučaj. Smatra da je potreban razvoj mreže u ruralnim djelovima, da postoji prostor za smanjenje cijena usluga i u zemlji i van. Problematizovao je postojeći zakonski okvir i istakao da bi novim trebalo predvidjeti sve što je sada aktuelno i što je izvjesno da će uskoro biti.
Milivoje Cerović zaposlen kod jednog od mobilnih operatora smatra da je potrebno podržavati pravu i poštenu konkurenciju, ako treba uvesti nove provajdere, ali ne po svaku cijene i bez analize. Ocijenio je da se mora raditi na dijeljenju infrastrukture, jer se za pet godina očekuje 6G, a mi smo tek na početku implementacije 5G. Predložio je da Crna Gora, kao mala zemlja, ponudi evropskim tijelima da bude dio eksperimentalne primjene nekih regulativa, skrenuo je pažnju da se ne vodi dovoljno računa kako djeca koriste internet, kao i da imamo niz stručnjaka iz ove oblasti koji sada rade vani. Upitan kada će građani osjetiti benefite 5G mreže, Cerović je kazao da se oni već vide, ali da će se tek osjetiti kada domaće IT kompanije budu dovoljno snažne da pruže servise bazirane na toj mreži.
