UPCG, kako je saopšteno Portalu Analitika, apeluje na privrednike da pomognu najavljenim procesima Ministarstva zdravlja na način što će identifikovati ljekare koji, protivno ljekarskoj etici i propisima koji ih obavezuju, odobravaju bolovanja. Stoga je obaveza privrednika da Ministarstvu zdravlja registrovane slučajeve očite zloupotrebe bolovanja potvrde dostavom argumentovanih dokaza radi potrebnih procesuiranja, odnosno sankcionisanja.
Imajući u vidu da je problematika zloupotrebe bolovanja razmatrana i od strane Radne grupe za izmene i dopune Zakona o radu, ovo pitanje će u narednom periodu, po prvi put, biti zakonski regulisano. To znači i da će, ukoliko se nesporno utvrdi postojanje zloupotrebe bolovanja od strane zaposlenog, navedeno biti osnov za prestanak radnog odnosa tj. otkaz od strane poslodavca.
UPCG pozdravlja najavljene poduhvate usmjerene ka povećanju odgovornosti zdravstvenih radnika-ljekara ukoliko, protivno ljekarskoj etici i propisima, svojim aktivnostima odobravaju neosnovana bolovanja, odnsno privremena odsustva sa rada. U tom smislu, UPCG posebno pozdravlja najavu da će Ministarstvo zdravlja, kao jedan od potpisnika GKU za zdravstvenu i socijalnu djelatnost, dodatno normativno urediti, kao težu povredu radne obaveze, nezakonito odobravanje privremene spriječenosti za rad, odnosno bolovanja, tako što će se u provedenim postupcima steći uslovi i za otkaz ugovora o radu.
UPCG cijeni da rezultati uporedne analize izvršene u Crnoj Gori i zemljama okruženja pokazuju da visoka stopa bolovanja može da se dovede u vezu sa snižavanjem kriterijuma za ocjenu privremene spriječenosti za rad, odnosno sa neselektivnim odobravanjem bolovanja od strane ljekara. Zato se u zemljama okruženja, u interesu ocjene privremene spriječenosti za rad, uvode medicinski standardi koji sadrže predlog za dužinu bolovanja – posebno za svaku vrstu bolesti. Cilj navedenog je ujednačavanje prakse, smanjivanje zloupotreba bolovanja i urednija isplata naknada što, po ocjeni UPCG, predstavlja procedure koje treba uvesti i u sistem zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja Crne Gore.
UPCG podsjeća na praksu koja pokazuje da često postoje razlozi koji poslodavcu dozvoljavaju sumnju u vjerodostojnost nekih bolovanja, posebno ukoliko su ona preduga u odnosu na konkretnu bolest, ako su odsustva neuobičajeno učestala, ili se “slučajno” poklapaju sa državnim i vjerskim praznicima ili sezonskim poslovima. Zato navedeni slučajevi na koje privrednici - članovi UPCG upućuju, imaju za rezultat ocjenu da se organizovanim pristupom suzbijanju zloupotrebe bolovanja prvenstveno pomaže upravo onim licima koja su oboljela, a koja će po tom osnovu imati i bolju zdravstvenu zaštitu. Jednostavno, ukoliko uzmemo u obzir da naknadu zarade za bolovanja do 60 dana snosi poslodavac, a zatim Fond zdravstvenog osiguranja, onda je jasno da će sprečavanje zloupotrebe bolovanja predstavljati značajno rasterećenje i za poslodavce i za državu, odnosno Fond, što će se reflektovati i na kvalitetniju materijalnu zaštitu oboljelih.
Konačno, zajedničku konstataciju da fenomen zloupotrebe bolovanja za posljedicu ima gubitke u privrednim društvima, ukupnoj privredi i Fondu za zdravstveno osiguranje imali su i predstavnici Izvršnog odbora UPCG, Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i Glavnog grada Podgorica na sastanku vođenom krajem 2010. godine, na temu saradnje javnog i privatnog sektora u oblasti zdravstva i suzbijanja zloupotrebe bolovanja u kompanijama.
