Najveće povjerenje građana uživa dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje. Slijede dr Jevto Eraković, direktor Kliničkog centra i dr Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, dok od političara građani najviše vjeruju predsjedniku Vlade Dušku Markoviću.
“Zahvaljujemo građanima na povjerenju. Svi mi, zdravstveni radnici, radimo u najboljem interesu svih građana. Dodatnu snagu i odgovornost nam daje vaše povjerenje. Samo zajedno, složno možemo iz ove borbe izaći kao pobjednici i ja vam se, u ime svih koleginica i kolega zahvaljujem i na povjerenju i na disciplini. Hvala vam što ostajete doma, jer je to najbolji način da sačuvamo sebe, svoje porodice i cijelo društvo”, poručuje dr Begić.
Zdravlje je građanima na prvom mjestu čak i po cijenu smanjenja prihoda. Više od dvije trećine građana bi pristalo na smanjenje prihoda zarad manjeg rizika od zaraze koronavirusom.
Skoro svaki drugi građanin vjeruje da će jedino država imati kapaciteta da im pomogne. Više od dvije trećine građana navodi da su im jasne ekonomske mjere koje je Vlada donijela. Oko polovine građana kaže da su prihodi njihovog domaćinstva manji otkako je počela kriza s koronavirusom. Većini građana nije smanjena plata niti se boje da će ostati bez posla. Međutim, petina navodi da im je smanjena plata zbog ove krize, 17 posto se boji da će ostati bez posla, a 7% kaže da je već ostalo bez posla zbog krize.
„Svi ovi podaci jasno ukazuju da je ljudima zdravlje na prvom mjestu, ali i da ekonomska situacija već nije jednostavna, kao i da kriza s koronavirusom nije jednako uticala na finansijsku situaciju svih građana. Stoga je potrebno podržati one koji su najugroženiji“, objašnjava Predrag Kurcubić, direktor Ipsos Adria East.
Većina građana, njih više od 80 odsto, smatra da bi najznačajnija pomoć Vlade došla kroz nove ekonomske mjere poput pružanja novčane pomoći ugroženima (86%), opraštanje računa za struju, vodu i komunallije za vrijeme trajanja ovih mjera (86%), kao i kroz davanje subvencija poljoprivrednicima i samostalnim preduzetnicima (81%).
Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 819 građana Crne Gore u periodu od 7. do 9. aprila tekuće godine.
