Društvo

UNGARO: Imate vrijednu baštinu koju treba čuvati

Izvor

Ona je ovih dana u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore posjetila institucije koje se bave očuvanjem baštine, i sa direktorima razgovarala o proširenju saradnje između Crne Gore i Italije u oblasti zaštite kulturne baštine.

Lukrecija Ungaro za Portal Analitika ističe da je posjeta Crnoj Gori za nju jedno izuzetno i neočekivano iskustvo.

-Imate divnu prirodu, Skadarsko jezero, Cetinje kao grad kulture, i obala koju sam vidjela,  Kotor i cijela Boka, je zaista neobična. Nedostaje mi da vidim sjever vaša zemlje i sigurna sam da bi bio vrlo interesantan, i da bi se radilo o drugačijoj vrsti emocija. Kulturno bogatstvo koje imate je veliko i treba ga sačuvati. Često pomislim kako nismo svjesni ni mi u Italiji kakvu baštinu imamo i koliko je važno kao takvu je njegovati, kaže Ungaro.

Ona naglašava da je zaštita i prezentacija nasljeđa kompleksan posao i ističe da je projekat koji je planiralo Ministarstvo kulture “Putevi kontinuiteta”, sa kojim su je upoznali ministar Branislav Mićunović, pomoćnica za oblast baštine Lidija Ljesar, kao i direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović, vrlo ambiciozan i privlačan.

lukrecia1ok- Radiće se važna istraživanja, a u perspektivi je planirano stvaranje novih muzejskih postavki. Mi želimo da pomognemo našim savjetima, direktnim radovima na terenu, a tu je i izrada elaborata koji se odnose na specifične objekte. Mislim da vama ovdje, kao i nama u Rimu, nedostaje dovoljna komnikacija sa javnošću kada je riječ o baštini. Ne govori se dovoljno o važnosti istraživanja, nasljeđu, te teme su u sjenci. Putem medija treba reći građanima da arheologija nije neka daleka stvar. Istraživanja i u Italiji, i ova koja ćete vi uraditi u Crnoj Gori, govore o našim korijenima i našim sjećanjima. Ono što smo bili je naša budućnost. Tako da u ovom smislu treba zaista raditi da se shvati da to nije samo priča i stvar onih koji su uključeni u posao, kojima je to profesija, već države u cijelini, naglašava Ungaro.

Direktorica kulturne baštine Rima podsjeća da se za Crnu Goru otvara velika mogućnost da pristupi evropskim fondovima i to je, kaže, prilika koja treba da bude dobro iskorišćena.

-Mi tu možemo pomoći jer italijanska firma Novarais, koja ima i predstavništvo u Podgorici,  mnogo radi na takvim projektima. To je jedan veliki, zahtjevan posao, jer projekti moraju biti ispunjeni po formularima dosta komplikovanim. Novac mora biti dobro raspoređen, njime se treba pažljivo upravljati. Problem nastaje ako sredstva ne budu potrošena. Potrebno je iskustvo u ovom poslu. Crna Gora može da pristupi određnim projektima prekogranične saradnje, koji su usmjereni prema zemljama koje još nisu u Evropskoj uniji. Sve, od restauracije, izrade kataloga, digitalizacije, sve ovo se može završiti preko evropskih projekata. Treba to iskoristiti, objašnjava Ungaro.

ANALITIKA: Posjetili ste Cetinje koje se nalazi na listi potencijalnih dobara UNESCO-a. Kakvi su Vaši utisci, kakvi su izgledi da Cetinje postane baština svijeta?

UNGARO: Cetinje nema potrebe da zavidi mnogim mjestima koja se već nalaze na listi UNESCO-a. Mislim da je jako važno dati znak ne samo Cetinju, već baštini Crne Gore uopšte, da je ona izuzetno bogata. Cetinje sam zaista doživjela kao grad muzej. Dakle, ne postoji samo jedna referentna tačka, već se radi o jednom širokom muzeju, koji sa moderne tačke ima tu difuziju. Grad je u tom smislu odličan primjer.

lukrecia_ungaro2ANALITIKA: Dolazite iz kulturnog centra svijeta, Caput Mundi s razlogom kažu za Rim. Podaci govore da grad ima čak hiljadu crkava, da o ostalim spomenicima ne govorimo. Kako usklađujete potrebu da se zaštiti tako velika baština, kako obezbjeđujete novac, tim prije što je zaštita nasljeđa skup posao.

UNGARO: U jednom periodu imali smo finansiranje od strane grada Rima, a novac je dolazio i od strane Vlade. Posljednjih godina je mnogo teže i jedna od mogućnosti je i uključivanje privatnih lica, ali ne samo kao ranije prilikom festivala, izložbi, već da oni daju doprinos i obnovi, prije svega, starih zdanja. Naravno, država mora da čuva baštinu, da održava sopstveno vlasništvo, ali se mogu izučiti oblici prisustva privatnika u obnovi nekretnina i upravljanju muzeja, galerija, koji tek treba da se otvore. To bi trebalo da se odnosi i na upravljanje uslugama za građane, tako da je to i u Italiji jedan komplikovan put. Ekonomska situacija je teška u svim zemljama, a obično je najteže obezbijediti održavanje velike baštine i pružiti usluge za javnost. Mislim na edukaciju mladih o kulturi, što je jako važno.  Usluge za školu moraju biti besplatne, da bi izbjegli da privatna škola bude popularnija od javnih.

ANALITIKA: Nedavno sam pročitala vijest da čuvenom Koloseumu predstoji restauracija i da će je finansirati jedan biznismen, koji je spreman da uloži 25 miliona eura. Da li je to tačno?

UNGARO: To je istina i novac je spreman da uloži preduzetnik La Vale, poznati proizvođač obuće. Sada su se pojavili problemi koji se odnose na poštovanje procedure za odabir preduzeća koja treba da vrše restauraciju.Nadamo se da će se sve inicijative urađene protiv javnog konkursa, koji je bio objavljen, riješiti. U suprotnom, ovaj prvi pokušaj da jedan privatnik pruži doprinos u očuvanju baštine, posebno kod spomenika kakav je Koloseum, mogao bi propasti.

ANALITIKA: Koliko se u Italiji srijećete sa problemom da vlasnici spomenika kulture rade na njima neke intervencije bez dozvole? Morate li često reagovati rješenjima o zabrani ?

UNGARO: Imamo taj problem u Italiji, jer baština je velika, mnogo je spomenika kulture, i veliki dio je privatnih. Službe koje bi trebalo da kontrolišu zloupotrebu svedene su na mali broj zaposlenih, nedovoljan da kontroliše toliko nasljeđe. U Rimu je mnogo veća kontrola, više je ljudi na terenu, ali ne može se reći da to važi za sve. Imamo zakon koji je na našoj strani, isto kao i vi, ali sve se na kraju oslanja na to koliko su odgovorna lica koja rade u službi zaštite dobara, koliko se bore protiv ovakvih pojava. To je veliki posao. Mislim da je za riješenje problema neophodno raditi više na edukaciji stanovništva. To je pravi put. Mislim da su problemi kada je baština u pitanju uglavnom slični. Treba stalno podsjećati na važnost baštine.

Suzana KAPETANOVIĆ

Portal Analitika