FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u korpi prehrambenih proizvoda kojima se trguje na međunarodnom tržištu, u aprilu je u prosjeku iznosio 128,3 poena, što je 1 odsto više u odnosu na martovsku procjenu od 127,1 poen.
Očitavanje u aprilu je takođe bilo 7,6 odsto više nego u istom mjesecu prije godinu dana, ali je 19,9 odsto ispod maksimuma iz marta 2022. koji je postignut nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Za žitarice, FAO-ov indeks cijena je porastao za 1,2 odsto od marta, jer su cijene pšenice porasle zbog smanjenog izvoza iz Rusije, a zalihe kukuruza su se smanjile u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Fluktuacije valuta utjecale su na kretanje cijena na svjetskim tržištima, dok su prilagođavanja tarifne politike podigla neizvjesnost na tržištu", dodaje FAO, prenosi Klix.
Uprkos aprilskom rastu, indeks cijena žitarica bio je 0,5 odsto ispod nivoa iz prethodne godine.
Takođe, što je dovelo do rasta cijena hrane, FAO-ov indeks cijena mesa porastao je prošlog mjeseca za 3,2 odsto, predvođen cijenama svinjskog mesa i čvrstom uvoznom potražnjom za goveđim mesom.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 2,4 odsto u aprilu i skočio 22,9 odsto u odnosu na prije godinu dana, jer su cijene putera dostigle rekordne vrijednosti zahvaljujući smanjenju zaliha u Evropi.
Nasuprot tome, FAO-ov indeks cijena povrća pao je prošlog mjeseca za 2,3 odsto zbog oštrog pada cijena palminog ulja, dok je indeks cijena šećera pao za 3,5 odsto zbog straha od neizvjesnih globalnih ekonomskih izgleda, prenosi Reuters.
U zasebnom izvještaju o žitaricama, FAO je zadržao svoju prognozu za svjetsku proizvodnju pšenice nepromijenjenom na 795 miliona metričkih tona, na nivou 2024. godine. Agencija je neznatno smanjila procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. na 4,848 milijardi tona sa 2,849 milijardi.
