Komentarišući jučerašnji izvještaj Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o sredstvima koja su pojedine stranke i koalicije uložile u medije tokom predizborne kampanje, ona je kazala da u ovako uspostavljenoj praksi, sve češće strada profesionalnost u novinarstvu, a dodatno se zaoštravaju i društveni odnosi, pri čemu se gubi pristup procesuiranja društvenih anomalija na principijelan i zakonit način, ističući da je, formalno, sve u skladu sa zakonom.
Odgovarajući na pitanje da li enormno visoke cifre koje su partije i koalicije uplatile pojedinim medijskim kućama tokom predizborne kampanje predstavljaju negaciju pojma marjetinga i suštinski predstavljaju kupovinu postizborne naklonosti, Uljarević je kazala:
„U konkretnom slučaju, nije bilo kršenja zakona, što ne znači da je zakon dobar i da ne treba razmisliti o uvođenju mogućih proporcija ulaganja u medijsku kampanju, ali i objektivnijeg praćenja rada medija tokom kampanje. Svugdje u svijetu imate medije koji su naklonjeniji nekoj političkoj opciji, ali mora se voditi računa o karakteru odnosa među tim subjektima i efektima uticaja na društvo.”
Uljarević smatra i da bi, prije svega, bilo dobro da same političke partije objave vjerodosrojne i razumljive finansijske izvještaje o clokupnim troškovima kamapanje u kojima bi bili jasno izraženi iznosi koji se odnose na zakup medijskog prostora.
„Naime, ovdje se radi o pretpostavci tih troškova, a ne o neupitno utvrđenom činjeničnom stanju, jer je logično da svako ko zakupljuje značajan medijski prostor sa zakupodavcem odnosno medijskom kućom, o tome pregovara. Rezultat tih pregovora mogu biti cijene koje su daleko niže od prostog sabiranja minutaže (u slučaju radija i TV) i centimetara (u slučaju štampanih medija i portala) i množenje istog sa klasičnim cjenovnikom (koji uključuje i popuste)”, precizira Uljarević .
Izvještaj CDT-a pokazao je da je raspodjela novca koji su partije i koalicije izdvojile tokom kampanje za politički marketing bila veoma selekcionisana. Ukpna cifra uloženog novca prilično je visoka – 652 hiljade eura izdvojeno je za televizijske kuće, a za štampane medije 181 hiljada eura.
No, pojedinačna analiza pokazala je da partije i koalicije imaju definitivno svoje medijske favorite.
Primjera radi, koalicija Evropska Crna Gora za TV Prvu potrošila 243.585 eura,71.311 eura za reklamiranje na Pink televiziji, 43.607 za TV Atlas, 14.144 za TV Montena i 11.919 eura za marketing na TV IN.
Pozitivna Crna Gora je opredijelila za TV Vijesti - 70.401 eura, za Pinku - 47.095, za TV Montenu - 5.979, TV Atlas - 6.873 i IN-u 1.475 eura.
Demokratski front te sav novac za propagandu na televizijama uložio u jedan medij: za reklamu na TV Vijesti uložili su 91.246 eura.
I SNP je skoro sav novac za kampanju uložila na TV Vijesti - 32.235 eura. Osim toga, SNP je još investirala 2.067 eura u TV Atlas.
Demokratski front je najviše novca izdvojio za dnevni list Dan – oko 64 hiljade eura, dok je Vijestima uplaćeno – 55 hiljada eura. Ostalim printanim medijima - ni centa.
Pozitivna Crna Gora se reklamirala u dnevnim novinama Dan (7.205 eura), Vijesti (21.328 eura) kao i u listu Dnevne novine (3.315 eura).
Koalicija Evropska Crna Gora se reklamirala jedino u dnevnom listu Pobjeda, za koji je izdvojila 12.646 eura.
