Ubijeni je predsjednik na vlasti bio od 2017. godine, nakon što je njegov prethodnik Mišel Marteli odstupio. Moisov mandate obilježio je rast političkih tenzija, optužbe za korupciju, a Haiti je bio suočen sa antivladinim protestima i eskalacijom nasilja bandi, od kojih su neke bile povezane sa političkim partijama. Ranije tokom godine, na masovnim demonstracijama, ljudi su pozivali Moisa da podnese ostavku.
Ranije preduzetnik, Mois prije stupanja na dužnost predsjednika nije imao političkog iskustva. Opozicija ga je optuživala da sprovodi diktaturu, a sporno je bilo i trajanje njegovog mandata.
Karipska država ima istoriju obilježenu siromaštvom, konstantnim uplitanjem stranih faktora i autoritarnom vladavinom. Hronična politička nestabilnost, korupcija, gotovo diktatorska vlast i prirodne katastrofe posljednjih su godina Haiti učinile najsiromašnijom državom Centralne Amerike.
Jedan od najvećih korupcionaških skandala dogodio se 2006. nakon što je u okviru Petrokaribea, strateškog naftnog partnerstva sa Venecuelom, Haiti uštedio sredstva posuđujući gorivo od latinoameričke države, pri čemu je plaćanje odloženo na period od 25 godina. Vlada je ušteđeni novac trebalo da iskoristi za socijalne programe i razvoj privrede, ali su gotovo dvije milijarde dolara isparile – i, kako je utvrđeno, završile u džepovima političara.
Tokom razornog zemljotresa 2010. godine, poginulo je više od 200 hiljada ljudi. Bio je to najgori zemljotres u Haitiju tokom dva posljednja vijeka, infrastruktura je potpuno urušena i do danas nije obnovljena. Ostrvska država, pritom, još se oporavlja i od uragana Metju, koji je prije pet godina izazvao novu katastrofalnu humanitarnu krizu, praćenom nestašicom hrane i velikom devastacijom.
Katastrofalna ekonomska situacija, gotovo zamrle privredne aktivnosti, siromaštvo i glad, međutim, nijesu jedini problem tamošnjeg društva.
Jednaka pošast su i ulične bande, čije je djelovanje, kako vrijeme odmiče, sve prisutnije i nasilnije. U pojedinim djelovima Port-o-Prensa, u kojem živi oko million stanovnika, svakodnevne pucnjave i teror nad lokalnom zajednicom često dovode do situacije da ljudi napuštaju domove i traže pomoć u skloništima.
Inače, riječ je o izuzetno gusto naseljenoj državi. Na površini koja je dvostruko veća od teritorije Crne Gore živi više od 11 miliona stanovnika.
Atentat na predsjednika, izvjesno je, dovešće siromašnu karipsku državu u razdoblje još većih sukoba i nestabilnosti, što će za posljedicu imati dodatno osiromašenje njenog stanovništva.
