Podgorica

Ukras ili saobraćajna oprema: Stubići sa kolovoza stigli do Ustavnog suda

"Problem je u tome što se, kada se isti taj stubić postavi nasred kolovoza da bi spriječio ili usmjerio prolaz vozila, razdvojio saobraćajne trake ili onemogućio parkiranje i skretanje, on fizički ponaša kao saobraćajni znak ili prepreka – a ne kao ukras", kaže profesor prava koji je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Ukras ili saobraćajna oprema: Stubići sa kolovoza stigli do Ustavnog suda Foto: Printscreen
DanIzvor

Inicijativu za ocjenu ustanovnosti i zakonitosti člana 16 Odluke o komunalnom redu kojim je precizirano da se dio javnih površina može privremeno zauzeti postavljanjem žardinjera, zaštitno - ukrasnih stubića, zaštitnih ograda, klupa, tendi, suncobrana, rampi, Ustavnom sudu podnio je Jovan Kojičić, profesor prava.

Zaštino-ukrasni stubići su u odluci naznačeni kao „urbani mobilijar“, dok Kojičić smatra da kada su postavljeni po kolovozu oni predstavljaju prepreku, a ne ukras.

„Inicijativom se osporava član 16 Odluke o komunalnom redu Glavnog grada Podgorice – u dijelu koji „zaštitno-ukrasne stubiće“ tretira kao obično uređenje ulice, kao klupu ili saksiju, bez obzira na to gdje su i kako postavljeni. Problem nije u tome što stubići postoje. Problem je u tome što se, kada se isti taj stubić postavi nasred kolovoza da bi spriječio ili usmjerio prolaz vozila, razdvojio saobraćajne trake ili onemogućio parkiranje i skretanje, on fizički ponaša kao saobraćajni znak ili prepreka – a ne kao ukras. Državni Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji tu istu vrstu prepreke već svrstava u posebnu kategoriju „opreme za smirivanje saobraćaja“ i zahtijeva da se za nju prije postavljanja izradi stručni saobraćajni projekat, po utvrđenim tehničkim standardima – baš kao za svaki drugačiji semafor ili znak na putu“, navodi Kojičić.

On dodaje da zvanični upravni postupak kojim Grad odobrava njihovo postavljanje vodi se, kako je rekao, kao za obično uređenje ulice jer se traži dokaz o registraciji i geodetska šema, ali saobraćajni projekat se ne pominje kao obavezan prilog.

„To ne dokazuje da projekat nikad nije urađen – pokazuje samo da ga taj postupak ne čini vidljivim, izričitim uslovom. Ono što ovu priču čini ozbiljnom nije samo pravna tehnikalija. I sama gradska preduzeća, u sopstvenim dokumentima, stubiće nazivaju različito – u jednom aktu „urbani mobilijar“, u drugom, u javnoj nabavci, „saobraćajni stubići“ po zvaničnoj evropskoj klasifikaciji saobraćajne opreme. Kada je jedna advokatska kancelarija zvanično tražila da Grad dostavi dokumentaciju o tome da li su stubići uopšte ispunili svrhu zbog koje su 2019. postavljeni kao proba na svega dvije lokacije, zahtjev je vraćen kao „nepotpun“, bez suštinskog odgovora. U međuvremenu, ta „proba“ je, bez ikakve objavljene ocjene rezultata, prekrila cio grad. Inicijativa traži samo jedno - da se ono što na putu stvarno funkcioniše kao saobraćajna oprema – i pravno tretira kao saobraćajna oprema, sa projektom, standardom i odgovornošću koje zakon za to predviđa“, navodi Kojičić.

On poručuje da je poruka inicijative jasna.

„Ne traži se da stubići preko noći nestanu, niti da Ustavni sud umjesto grada bira saobraćajnu politiku. Traži se da se prizna ono što bi svaki vozač odmah prepoznao – da ono što fizički funkcioniše kao saobraćajna oprema mora se i pravno tretirati kao saobraćajna oprema - sa projektom, standardom i odgovornošću koje zakon zahtijeva, a ne kao ukras kome pravila navodno ne važe. Dok se to ne dogodi, saobraćaj u Podgorici svakog dana odvija se pod režimom koji nije stručno provjeren, nije transparentan, i koji ni sam grad, po sopstvenom priznanju, više ne želi da zadrži“, navodi Kojičić.

Ne propustite nijednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika