Kijev je tada netom izgubio Krimski poluotok koji je Moskva anektirala bez ispaljenog metka, a ukrajinska vojska – nagrižena godinama nemara i korupcijom – nije bila kadra nositi se sa spiralom sukoba na istoku zemlje. “Vojska je bila u takvom stanju da se nije mogla suprotstaviti neprijatelju”, kaže Dolinskij koji sada radi u udruženju ratnih veterana.
Vojnici su muku mučili da nabave uniforme i čizme, imali su oružje iz sovjetskog doba, oprema nije funkcionisala, a da bi popunile rupe oružane snage oslanjale su se na šarolik vojsku volontera. “Sve je bilo jadno”, prisjeća se Dolinskij.
Danas, dok napetosti rastu zbog gomilanja ruske vojske na granici, ukrajinske oružane snage daleko su snažnije. Gotovo osam godina tinjajućeg rata koji je odnio 13.000 ljudskih života, primorao je vojsku da se kali, reformiše i ojača zapadnim oružjem i uvježbavanjem. “Prije osam godina ukrajinska vojska postojala je samo na papiru, bez borbenog potencijala”, kaže Mikola Beleskov, analitičar odbrambenih snaga pri Institutu za strateške studije u Kijevu.
“Sada su to najbolje oružane snage koje je Ukrajina imala u 30 godina nezavisnosti. Najbolje pripremljene, najbolje uvježbane”.
DRONOVI, PROTIVOKLOPNE RAKETE
Sukob je primorao prozapadnu ukrajinsku vladu da svoju manjkavu vojsku naslijeđenu iz sovjetskog doba preobrazi u moderne oružane snage prema standardima NATO-a. Ukrajinski budžet za odbranu utrostručen je u zadnjih deset godina i u dolarima je za 2021. iznosio oko 4,2 milijarde. Reformama se težilo iskorjenjivati puzajuću korupciju i poboljšati zapovjednu strukturu te kontrolu.
Od 2014. Sjedinjene Države pružile su Ukrajini vojnu pomoć vrijednu 2,5 milijarde dolara, a uvježbavanje koje su osigurale članice NATO-a - među njima Kanada i Velika Britanija - pomoglo je ojačati borbenu spremnost.
U sklopu modernizacije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao je ove sedmice izvršnu uredbu kojom će se oružane snage u iduće tri godine dopuniti s još 100.000 ljudi te raspolagati s 360.000 ljudi. Vlasti su obećale povećati plaće profesionalnim vojnicima i 2024. ukinuti obvezni vojni rok. Ključna komponenta jačanja ukrajinske vojske je priliv stranog oružja koje je ojačalo zalihe naslijeđene iz sovjetskog doba.
Ukrajina je kupila turske borbene letjelice Bayraktar TB2 — a one su se pokazale ključne 2020. u sukobu u Gorskom Karabahu između Azerbajdžana i Armenije. Nadalje, SAD i Britanije isporučile su ukrajinskoj vojsci protivtenkovske projektile.
Analitičar Sam Cranny-Evans iz londonskog think-tanka RUSI ocjenjuje da uprkos tome u ukrajinskoj vojci “postoje ključne manjkavosti”. Protivvazduhoplovna odbrana je ograničena, nema dovoljno sredstava za izvedbu dalekometnih udara, a vjerovatno su slabi i kapaciteti izviđanja.
Mornarica i borbeno vazduhoplovstvo i dalje su slabe tačke ukrajinske vojske. Kijev je izgubio 70 posto svog brodovlja kada je Rusija pripojila strateški važan Krim u Crnom moru, pokazuje nedavno objavljen izvještaj Istraživačke službe američkog Kongresa. Britanski minolovci na putu su za Ukrajinu, ali za ambiciozniji plan ponovne izgradnje mornarice nedostaje novca u ekonosmki oslabljenoj Ukrajini.
Korupcija je poseban problem. “Opšte je poznato da je ukrajinski put reformi te izgradnje primjerenih vojnih kapaciteta vezan uz iskorjenjivanje korupcije u sektoru odbrane”, pokazuje analiza vojne obavještajne agencije Janes.
Oleksander Sirskji, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, tvrdio je u četvrtak novinarima da je vojska “učinila velike iskorake od 2014. – povećali smo naše borbene kapacitete i sposobnost odgovora na invaziju”, rekao je. No pritom je nabrojao niz opreme koja nedostaje: protivsnajperska oprema, protivtenkovsko oružje, protivzračne sistemi, sistemi protiv bespilotnih letjelica, sistemi izviđanja. “Radimo na tome i imamo sporazume kojima to sve nastojimo poboljšati”, rekao je.
ORUŽJEM I LJUDSTVOM INFERIORNIJA
Tokom godina sukoba, ukrajinske oružane snage stekle su veliko borbeno iskustvo i visoko su motivisane. Ukrajina ima i stotine hiljada ljudi u rezervi te dobrovoljaca pod kontrolom vlade. I civili se pripremaju pa su kuresvi preživljavanja veoma popularni među Ukrajincima zabrinutima zbog potencijalnog ruskog napada.
Uprkos svim tim poboljšanjima, Ukrajini je posve jasno da je vojno slabija u oružju i ljudstvu u odnosu na superiorne ruske oružane snage. Ruski predsjednik Vladimir Putin ubrizgavao je goleme svote u rusku vojsku, koja je takođe bila zastarjela nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi izgradio dobro opremljene moderne oružane snage sposobne provesti ciljeve Kremlja na svjetskim žarištima poput Sirije.
Analitičari kažu da će Ukrajina imati velikih problema ako Moskva svojim raketama i vazdušnim napadima počne bombardovati kritičnu infrastrukturu. “Nije tajna da je ruska vojska veća i jača”, napominje analitičar Beleskov. No postoji jedan “ali”. “Ako se Rusija odluči na veliku invaziju i pokuša držati osvojenu teritoriju tada ukrajinske snage mogu sukob pretvoriti u skupi “rat do iscrpljenja” – posebno ako Zapad nastavi snabdjevati Kijev oružjem”, rekao je Beleskov.
