Iranski nuklearni objekti su danas bili meta napada, svega nekoliko sati pošto je Izrael zaprijetio da će "eskalirati i proširiti" vojne operacije protiv Irana.
Izrael je preuzeo odgovornost za napade na dva iranska nuklearna postrojenja, a Iran je ubrzo zaprijetio odmazdom.
U napadima nije bilo žrtava i nema rizika od kontaminacije, javila je iranska državna novinska agencija IRNA.
Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da je pogođeno postrojenje za tešku vodu u Araku, koje nije bilo u funkciji od izraelskog napada prošlog juna, i postrojenje za proizvodnju žutog kolača u provinciji Jazd. Teška voda se koristi kao moderator u nuklearnim reaktorima, a žuti kolač je koncentrovani oblik uranijuma koji ostaje pošto se nečistoće uklone iz sirove rude.
Izraelska vojska je objavila saopštenje u kojem je hvalila svoje napade na nekoliko iranskih ciljeva, uključujući "kapacitete za proizvodnju raketa, infrastrukturu koja je preostala iz nuklearnog programa i ciljeve terorističkog režima".
Elitna iranska jedinica Čuvari islamske revolucije upozorila je da će Iran uzvratiti zbog napada na nuklearna postrojenja, prenijela je IRNA. Komandant vazduhoplovnih snaga te jedinice Sejed Madžid Mosavi objavio je na mreži X da zaposleni u kompanijama povezanim sa SAD i Izraelom treba da napuste radna mjesta.
"Jednom ste nas već testirali, svijet je još jednom video da ste sami počeli da se igrate vatrom i da napadate infrastrukturu. Ovog puta, jednačina više neće biti 'oko za oko', samo čekajte da vidite", naveo je Mosavi.
Današnji napadi su izvedeni pošto je predsjednik SAD Donald Tramp tvrdio da se pregovori o okončanju rata dobro razvijaju i dao Teheranu više vremena da okonča blokadu Hormuškog moreuza. Iran nije pokazao znake povlačenja.
Zbog oscilacija na berzama i ekonomskih posljedica rata koje se protežu daleko izvan Bliskog istoka, Tramp je pod sve većim pritiskom da okonča iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom, strateškim plovnim putem kroz koji se u mirnodopskim uslovima transportuje petina svjetske nafte.
SAD su ponudile Iranu sporazum od 15 tačaka za prekid vatre, koji uključuje iransko odustajanje od kontrole nad Hormuškim moreuzom, ali su istovremeno i naložile slanje hiljada dodatnih vojnika u region Bliskog istoka, što bi mogla da bude priprema za vojni pokušaj preuzimanja kontrole nad tim važnim plovnim putem.
Tramp je rekao da će narediti uništenje iranskih energetskih postrojenja ako Teheran do 6. aprila ne otvori ponovo Hormuški moreuz za sve brodove.
Američki šef diplomatije Marko Rubio obratio se novinarima nakon sastanka ministara vanjskih poslova grupe G7 u Francuskoj. SAD očekuje da će operacija protiv Irana završiti u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci, rekao je Rubio.
"Imamo ciljeve i vrlo smo uvjereni da smo na pragu njihova ostvarenja", rekao je.
Rubio je rekao da bi Iran mogao da pokuša da uvede sistem naplate prolaska kroz Hormuški moreuz, ali je dodao da bi svaka trajna naplata bila "neprihvatljiva".
Na pitanje o odnosima Moskve i Teherana, rekao je da Rusija ne čini ništa što bi ometalo ili uticalo na američke vojne operacije u Iranu.
Upitan o mogućnosti kopnene invazije SAD-a na Iran, rekao je da SAD sve svoje ciljeve može da ostvari s kopnenim snagama, ali da će uvijek biti spremni da predsjedniku osiguraju maksimalnu fleksibilnost i mogućnost da se prilagodi nepredviđenim okolnostima ako se pojave.
Hakeri povezani s Iranom objavili su da su provalili u privatnu e-poštu direktora FBI-a Kasha Patela te su na internetu objavili njegove fotografije i druga dokumenta.
Portparol američkog Ministarstva pravosuđa potvrdio je da je Patelova e-pošta kompromitovana, te da se objavljeni materijal čini autentičnim, piše Rojters.
Hakerska skupina Handala Hack Team na svojoj je internetskoj stranici objavila da će Patel "sada pronaći svoje ime na popisu uspješno hakovanih žrtava".
FBI nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, a hakeri takođe nisu odgovorili na poruke, prenosi Index.
Ko je grupa Handala?
Grupa Handala, koja se predstavlja kao propalestinska haktivistička skupina, prema zapadnim istražiteljima jedna je od nekoliko grupa iza kojih stoje jedinice iranske vlade za kibernetičko obavještajno djelovanje.
Handala je nedavno, 11. marta, preuzela odgovornost za napad na kompaniju Stryker, dobavljača medicinskih uređaja i usluga iz Mičigana, tvrdeći da su izbrisali veliku količinu podataka kompanije.
Autentičnost objavljenih podataka
Rojter nije mogao potvrditi autentičnost Patelovih e-poruka. Ipak, privatna Gmail adresa za koju Handala tvrdi da ju je hakovala podudara se s adresom koja je u pređašnjim curenjima podataka povezivana s Patelom, a koju je zabilježila obavještajna kompanija za dark web District 4 Labs.
Pregledani uzorak materijala koji su hakeri objavili ukazuje na mješavinu lične i poslovne korespondencije iz razdoblja od 2010. do 2019. godine.
Izraelska vojska izdala je "hitno upozorenje" stanovnicima središnjeg iranskog grada Araka uoči planiranih vazdušnih napada
Upozorenje, objavljeno na perzijskom profilu izraelske vojske na Iksu, odnosi se na "sve osobe koje se nalaze na sjeverozapadu grada Araka i u industrijskoj zoni Kheirabad u regiji Arak".
"U nadolazećim satima IDF će djelovati na tom području, kao što je to činio posljednjih dana širom Irana, kako bi pogodio vojnu infrastrukturu iranskog režima. Radi vaše bezbjednosti i dobrobiti, molimo vas da odmah napustite područje označeno na karti"; navode u objavi.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da bi u narednim danima moglo doći do „nove eskalacije“ na Bliskom istoku, pozivajući se na informacije koje je Poljska dobila od saveznika.
"Imam razloga da vjerujem, na osnovu informacija koje smo dobili od naših saveznika, da je stabilizacija u narednim danima malo vjerovatna“, rekao je Tusk novinarima i dodao: „Naprotiv, moglo bi doći do nove eskalacije.“
Nije davao dodatne pojedinosti.
Iranski izvori tvrde da Teheran nije tražio pauzu u napadima na svoje energetske objekte, te da još nije dao konačan odgovor na američki prijedlog usmjeren na okončanje sukoba, izvijestila je Anadolu.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je izjavio da će napadi na iranski energetski sektor biti pauzirani 10 dana, do 6. aprila, tvrdeći da je produženje na zahtjev Irana, izvijestio je Wall Street Journal. Međutim, izvori su rekli da Iran nije podnio takav zahtjev, prema navodima lista.
Iranski zvaničnici izrazili su interesovanje za razgovore, ali su kazali da rukovodstvo zemlje još nije donijelo konačnu odluku.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći napalo proizvodne objekte balističkih raketa i sisteme protivvazdušne odbrane u Iranu.
Kako se navodi, u Teheranu su avioni izraelskog ratnog vazduhoplovstva pogodili infrastrukturu i objekte koje režim koristi za proizvodnju oružja, sa naglaskom na one za proizvodnju balističkih raketa“, prenosi Tajms ov Izrael.
U zapadnom Iranu, navodi izraelska vojska, pogodile su lansirne sisteme balističkih raketa i skladišta, koji, kako se ističe, "predstavljaju prijetnju državi Izrael“.
Rusija je zatražila zatvorene konsultacije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) u vezi s napadima na civilnu infrastrukturu u Iranu.
Sastanak će biti zatvoren za javnost, a zakazale su ga Sjedinjene Aameričke Države, koje predsjedavaju Savjetom bezbjednosti.
"Ruska Federacija je zatražila zatvorene konsultacije Savjeta bezbjednosti UN-a u vezi s tekućim napadima na civilnu infrastrukturu u Iranu, uključujući obrazovne i zdravstvene ustanove. Američko predsjedništvo zakazalo je sastanak u 10 sati po njujorškom vremenu", navodi se.
Rusija je ranije upozorila da napadi na civilne ciljeve predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pozvala na hitan prekid neprijateljstava.
Rat u Iranu počeo je 28. februara kada su SAD i Izrael napali Iran. Teheran je potom odgovorio pokretanjem vlastitih napada na Izrael i zalivske države s američkim bazama. Zajednički američko-izraelski napadi u Iranu i izraelski napadi u Libanu ubili su na hiljade ljudi.
