Prema njegovim riječima, ako se ne bude radilo brže, energetika može postati jedna od barijera budućeg ekonomskog razvoja Crne Gore.
„To nije politička ocjena. Ovakav zaključak nameću brojke. Naime, stopa rasta potrošnje električne energije tokom posljednjih deset godina kreće se na nivou od oko 2,5 odsto godišnje. Ako želimo da ubrzamo naš ekonomski razvoj, potrebno nam je više energije koje u ovom momentu nemamo", pojasnio je Đukanović.
On je dodao da Crna Gora ima samo dvije mogućnosti - da povećava uvoz, a time i zavisnost od drugih ili da što bolje iskoristi potencijale kojima raspolaže.
„Znam da će to, samo po sebi, nametnuti brojne dileme. Ali, smatram da moramo reagovati brže i odlučnije, jer kada počnemo da se osvrćemo nazad, tada mnoge dileme izgube smisao, a efekti propuštenih prilika dobijaju na značaju", kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je Crna Gora, u regulatornom dijelu, izvršila potrebno usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije, kao i da država nije u posljednjih 30 godina gradila nove energetske kapacitete.
Đukanović smatra da konačno postoje uslovi da se načine „prvi pomaci poslije veoma dugog perioda".
„Koji su to novi kapaciteti? U oblasti hidro-energije, u toku je procedura izbora investitora za izgradju četiri elektrane na Morači. Projekat predviđa izgradnju 230 MW instalisane snage i godišnju proizvodnju od 720 GWh. Iznos ove investicije je oko 550 miliona eura", naveo je on.
Đukanović je kazao da je usvojenom Strategijom predviđena izgradnja elektrana na Komarnici, instalisane snage 170 MW i godišnje proizvodnje 230 GWh.
„Procjenjuje se da će izgradnje elektrane na Komarnici koštati oko 180 miliona EUR. Završetkom ove dvije investicije možemo dobiti novih 950 GWh električne energije. Međutim, to neće biti dovoljno, ako želimo da osiguramo energiju za razvoj po stopama realnog rasta GDP kakve smo imali u godinama prije izbijanja krize", upozorio je on.
Đukanović je dodao da brojne analze i projekcije ukazuju da će male hidro-elektrane, kao i mikro-elektrane na različite izvore - sunce, vjetar, voda, dobijati na značaju u budućnosti.
„Pored namjere da se izgradi drugi blok Termoelektrane u Pljevljima, pripremili smo tendersku dokumentaciju za izgradnju 500 MW instalisane snage potpuno nove termo-elektrane koja bi koristila procijenjene rezerve uglja iz basena Maoč. To što do sada nijesmo našli investitora, ne smije nas obeshrabriti", kazao je on, navodeći da se mora nastaviti traženje rješenja za Rudnik uglja u Beranama.
Đukanović je ocijenio posebno važnim ugovor koji će uskoro potpisati Crna Gora i Italija, a kojim se otvara mogućnost investiranja u prenos.
„Implementacija ovog strateškog projekta je neosporno od velikog značaja i za region i šire. Izgradnja podvodnog kabla prvi put stvoriće mogućnost da se Crna Gora ne samo pozicionira kao proizvođač, već i kao regionalni centar za trgovinu električnom energijom. Za tako nešto trebaće nam nova znanja, vještine i tehnologije", poručio je on.
Đukanović je rekao da je u najavi „prvi projekat elektrane koja će koristiti bio-masu". „Time na konkretan način pokazujemo naše nastojanje da pomognemo ekonomski razvoj sjevernog dijela Crne Gore".
„Posljednji segment odnosi se na gas. Jedan dio istraživanja već je završen. Rezultati su ohrabrujući i predstavljaju osnov za dalja istraživanja i za postepenu eksploataciju gasa. Privodimo kraju izradu tenderske dokumentacije i očekujemo da ubrzo nađemo partnere sa kojima možemo ući u ekonomsku eksploataciju gasa", zaključio je on.
