Đukanović je kazao da nema lične ni profesionalne veze sa potpisivanjem četiri konsultantska ugovora koja su sklopili crnogorski i mađarski Telekom 2005. godine, koji su u SAD označeni kao koruptivni. Među njima je i ugovor sklopljen sa kompanijom Sigma iz Njujorka, na osnovu kojeg je Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Kolarević, za konsultantske usluge plaćena sa 260 hiljada eura.
Đukanović je kazao da taj ugovor nije sporan, jer je Ekonomski fakultet utvrdio da je ta usluga koja je podrazumijevala restrukturiranje kompanije, u potpunosti ispunjena. Koča Pavlović (DF) je, međutim, citirao detalje iz ugovora o poravnanju između američke komisije za hartije od vrijednosti SEK i Mađar telekoma, gdje se navodi da je Kolarević nije realizovala ugovorene obaveze, što je Amerikance i navelo na sumnju da se radi o koruptivnom poslu.
Đukanović je odbacio navode istrage u SAD da je Mađar Telekom uslovio ponudu za kupovinu Telekoma Crne Gore preuzimanjem akcija manjinskih akcionara, jer im je to obezbjeđivalo kompletnu kontrolu nad kompanijom i njenom vrijednom infrastrukturom.
Vlada je prodala državnih 51,16 odsto akcija za 114 miliona eura, a nakon privatizacije Mađari su kupili još 24 odsto od fondova i malih akcionara za oko 51 milion eura. Pavlović je naveo da se u dokumentu Agencije za prestrukturiranje privrede od 7. marta, osam dana prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, pominje odluka Vlade o kontribuciji od 30 centi po akciji, čime je cijena dionice za male akcionare povećana na 2,5 eura. Đukanović je to negirao, navodeći da je odluka o kontribuciji donijeta 31. marta, ističući da je ispravna i da bi i danas isto postupio. Pavlović ga je obavijestio da je od tadašnjeg direktora jednog od dvije crnogorske berze informisan da su u vrijeme prodaje kompanije Mađarima tri američka fonda imala otvorene račune i da su bili spremni da plate 2,5 eura po akciji, zbog čega je Vlada „uskočila“ da bi izjednačila ponudu i omogućila firmi koja posluje u okviru giganta Dojče telekoma da stekne više od dvotrećinskog vlasništva u Telekomu Crne Gore.
Đukanović je rekao da nije riječ o paket aranžmanu kojim su prodate i državne i akcije malih akcionara, „jer su predmet tendera bile isključivo vladine akcije i nijesmo mogli prodavati ono što nam ne pripada“.
Đukanović je naveo da su četiri ugovora, od kojih su dva potpisana u Crnoj Gori, sklopljeni nakon privatizacije Telekoma 2005. godine, te da zbog toga Vlada, a ni on lično, nijesu mogli na bilo koji način da utiču na njihovo sklapanje.
"Izbor kompanija bio je u nadležnosti menadžmenta Telekoma, odnosno mađarskih vlasnika", rekao je Đukanović.
Đukanović je rekao da je privatizacija Telekoma obavljena u skladu sa tadašnjim zakonima i smatra da je to jedna od najuspješnijih privatizacija obavljenih u Crnoj Gori.
"Nemam nikakvih saznanja o korupciji. Na tu temu vam zaista uprkos najboljoj volji ne mogu kazati ništa, sem da korupcije u privatizaciji Telekoma nije bilo. Nemam dokumentaciju koja bi vas mogla zanimati i koja bi mogla biti od pomoći u radu Anketnog odbora", kazao je Đukanović.
Potpredsjednik odbora Zoran Jelić (DPS) je istakao da se u tajnim dokumentima ne pominju Prva banka, porodica Đukanović, niti bilo ko iz vrha bivše i sadašnje vlasti.
Trčanje pred rudu: Predsjednik odbora Andrija Mandić (DF) istakao je da je zadatak tog tijela da utvrdi političku odgovornost za eventualnu korupciju u postupku privatizacije Telekoma 2005. godine.
-Ubjeđen sam da Mađar i Dojče telekom ne bi platili 95 miliona dolara kazne u okviru poravnanja da je posao bio čist. Dojče telekom je kupio sijaset kompanija u regionu istočne Evrope, a sporne su samo privatizacije u Crnoj Gori i Makedoniji. U nastavku postupka protiv bivših funkcionera Mađar telekoma u SAD će se osobe koje smo pozivali da daju izjave pojaviti kao zaštićeni svjedoci, kako bi rasvijetlili ovaj slučaj- ocijenio je Mandić.
Naglasio je da Evropska unija percipira korupciju i organizovani kriminal kao ključne probleme Crne Gore, “dijelom zahvaljujući i ovakvoj privatizaciji Telekoma”.
- Vaša i porodica bivšeg vicepremijera Svetozara Marovića spadaju među najbogatije u Crnoj Gori, a znamo kolike su plate zaposlenih i koliko se bogatstvo može steći radom u državnim organima. Po mišljenju EU, ključni problem Crne Gore počiva na ovim činjenicama- rekao je Mandić, interesujući se zašto je Živko Pregl, koji se pominje kao akter u jednom od četiri sporna ugovora, kasnije promovisan u predsjednika odbora direktora Prve banke.
Đukanović je odgovorio da se u poravnanju ne priznaje, niti negira optužba za korupcija, što je uobičajena formulacija u američkom zakonodavstvu.
- Ja sam ubjeđen u činjenice, a vaše ubjeđenje me ne impresionira, iako to može da prođe kod nekoliko procenata vaših birača. Činjenicu da je kazna plaćena koristite kao moćan argument, a moguće da je vlasnik Telekoma procjenio da će više platiti advokatima, ili da će veću štetu pretrpjeti zbog suspenzije kotacije na Njujorškoj berzi. Nemojte da trčimo pred rudu- ne znamo da je Mađar telekom korumpirao, a ovdje fatamo korumpirane- naveo je Đukanović.
On je kazao da se ne slaže sa tvrdnjom da EU doživljava Crnu Goru kao leglo korupcije i organizovanog kriminala.
- Potenciranje te priče u medijima je više usmjereno da dezavuiše vlast, nego da se to ojave iskorijene. Fala vam na uvjerenju o enormnom bogatstvu moje porodice, ali to ne doživljavam korektnim.Vaspitanje mi ne dozvoljava da virim nekome u novčanik. To što pojedini mediji lupetaju, sabiraju i pretpostavljaju šta imam, vjerujte da ne utiče na mene- podvukao je Đukanović, precizirajući da je Pregl angažovan u Prvoj banci tri i po godine nakon prodaje Telekoma, kao stručnjak i nekadašnji vicepremijer u Saveznoj vladi Ante Markovića.
Šta bi bilo kad bi bilo: Vasilj Siništaj (Albanska alternativa) pitao je bivšeg premijera “da ste član Anketnog odbora i da imate dokumenta kojim raspolažemo, a da pozivani odbijaju da daju izjave pred odborom, šta biste zaključili da li biste posumnjali da se radi o koruptivnom poslu”?
Đukanović je kazao da bi se kao poslanik usprotivio formiranju Anketnog odbora.
- Dajmler je po istom osnovu platio 200 miliona dolara 2010. a Simens 800 miliona 2008. godine. Posledica toga je da kompanije naupuštaju Njujoršku berzu, jer američki zakoni ne idu na ruku stranim kompanijama. Trojica bivših čelnika Mađar telekoma, protiv kojih se trenutno vodi postupak u SAD, su negirali krivicu, s tim što je jedan od njih najavio kontratužbu- kazao je Đukanović.
On je poručio da se odazvao pozivu odbora zbog respekta prema državi i jednoj od njenih najvažnijih institucija.
- Sljedeći put me nećete gledati, jer ću imati pametnijeg posla-zaključio je Đukanović.
