Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju i protiv arhitektice Marije Novaković, koja je u ime firme Enforma iz Kotora obavljala posao stručnog nadzora za fazu arhitekture i konzervacije na projektu rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju.
Na taj način Odsjek za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine UIP-a proširio je krivičnu prijavu koja je 14. decembra prošle godine podnešena i protiv prof. dr Gorana Radovića i prof. dr Ilije Laloševića, zbog toga što su „izvođenjem i prihvatanjem radova na objektu u kojem je smještena Javna ustanova Muzej Bijelo Polje isti oštetili, te počinili krivično djelo iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore“.
“Uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju, uočena je odgovornost još jedne osobe za navedeno krivično djelo, te je shodno navedenom Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju poslata dopuna krivične prijave, u cilju utvrđivanja odgovornosti za još jedno lice i to Mariju Novaković, koja je prilikom rekonstrukcije Muzeja Bijelo Polje vršila posao stručnog nadzora za fazu arhitekture i konzervacije”, saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Nestručno
Podsjetimo, krivične prijave su uslijedile nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) krajem novembra odbila da primi izvedene radove na rekonstrukciji Muzeja jer su „nestručno i nekvalitetno izvedeni, sa odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti“.
“Izvedeni radovi u konačnom nijesu rezultirali formiranjem kvalitetnog spoljašnjeg i unutrašnjeg prostornog ambijenta namijenjenog muzejskoj djelatnosti, te na osnovu svega izrečenog nije moguće prihvatiti izvedene radove”, navodi se u Rješenju Uprave.
Projekat rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju pokrenuli su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Opština Bijelo Polje, a prema javno dostupnim podacima do sada je koštao oko 300.000 eura. Glavni projekat rekonstrukcije Muzeja uradila je Enforma d.o.o. iz Kotora, a projekat je revidovao ALL-ING d.o.o. takođe iz Kotora. Izvođač radova je Program d.o.o. iz Nikšića, a u konzorcijumu sa Studiom Prostor d.o.o. i Decom Montenegro d.o.o. iz Podgorice. Za stručni nadzor je angažovana Arhitektura Aurea d.o.o, takođe iz Podgorice. Svi pojedinačno, zajedno sa stručnim licima koje su angažovali za sve faze radova, ostavili su potpisane i pečatirane izjave da su radovi urađeni po svim pravilima struke i najvišim standardima, te da je objekat podoban za upotrebu. Međutim, situacija na terenu je bitno drugačija pa se ispostavilo da su brojni radovi, u obje faze, jako nestručno i nekvalitetno izvedeni, uz bitna odstupanja od projekta, te da su se u kratkom roku pokazale manjkavosti nedopustive u svjetlu činjenice da se u zgradi Muzeja čuva sedam zbirki sa statusom kulturno dobro Crne Gore.
Sporan projekat
Uprava za zaštitu kulturnih dobara, takođe, utvrdila je i da je u drugoj fazi rekonstrukcije urađen i Glavni projekat enterijera, koji je potpisala Marija Novaković iz Enforma d.o.o. Kotor, te da ovaj projekat nema saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Izvođač radova po ovom projektu takođe je bio Program iz Nikšića, stručni nadzor je obavljao ALL-ING iz Kotora, odnosno Aleksandra Vučković-Otašević koja je autorka i Konačnog izvještaja glavnog nadzora, dok je konzervatorski nadzor obavljala Marija Novaković. I ona, kao i Vučković-Otašević, zajedno sa svim učesnicima u projektu, u konačnom izvještaju priložili su svoju izjavu da je sve izvedeno u skladu sa revidovanim glavnim projektom i da je zgrada Muzeja podobna za upotrebu.
U tačnost opširnog izvještaja UZKD, ali i arhitektice Katarine Nikolić-Krasan koju je kao nezavisnog stručnjaka angažovao UNDP, uvjerila se i ekipa Pobjede prilikom posjete Muzeju u Bijelom Polju, 12. decembra prošle godine.
Niko od aktera obuhvaćenih krivičnom prijavom, kao ni Aleksandra Vučković-Otašević i direktor firme Program Tomislav Žižić, uoči pripremanja prvog Pobjedinog teksta o rekonstrukciji Muzeja, nije odgovorio na postavljena pitanja