U koritu čiste rijeke, u “pitkoj” vodi štrči raznorazni otpad, od šporeta koji je nekome višak u domaćinstvu, do uginulih domaćih životinja. Sve ono što čovjeku više ne treba, nerijetko završi tamo gdje mu nije mjesto - u prirodi. U ekološkoj državi, Crnoj Gori, svijest brojnih njenih građana nimalo nije ekološka.
Nerijetko na društvenim mrežama možemo vidjeti fotografije turista koji čiste smeće na našim izletištima. Oni koje dolaze iz različitih krajeva svijeta cijene ljepotu naše države, dok njenim stanovnicima prirodne ljepote nijesu barijera da - bace smeće bez razmišljanja, gdje stignu.
“Za nelegalno odlaganje otpada kraj rijeka, vodotoka i na izletištima, isključiva odgovornost je na nesavjesnim pojedincima, koji i pored obezbijeđene infrastrukture, korpi, kontejnera za komunalni otpad, reciklažnih dvorišta, velikih kontejnera za biljni i kabasti otpad, vrše nelegalno deponovanje otpada na javnim površinama”, kaže za Portal Analitika, Senada Mulešković PR podgoričke Čistoće.
Na Žabljaku, ekološkom centru Crne Gore, na području grada nema divljih deponija, a i kada neki nesavjesni pojedinac nepravilno odloži smeće, služba brzo reaguje i ukloni otpad.
“U urbanom, gradskom, području koje pokriva naša služba nije registrovana nijedna divlja deponija. Da li ima divljih deponija u prostoru Nacionalnog parka, mi ne znamo zato što je taj prostor pod njihovom ingerencijom”, objašnjava za naš portal Radovan Bošković, direktor Komunalnog preduzeća Žabljak.
Kazna za nepravilno odlaganje otpada do 5.000 eura: Zakonom o komunalnim djelatnostima propisana je novčana kazna za odlaganja otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu. Kazne za pravno lice iznose od 1.500 eura do 7.500 eura, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice od 500 eura do 2.000 eura, dok je kazna za preduzetnika od 1.000 eura do 5.000 eura.
“U 2020. godini komunalni policajci Komunalne policije Glavnog grada izdali su 245 prekršajnih naloga, saglasno odredbama Odluke o održavanju čistoće na teritoriji Glavnog grada Podgorice. Izdata su 63 prekršajna naloga zbog prekršajne radnje odlaganja komunalnog i drugog otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu”, saopšteno je Portalu Analitika iz Glavnog grada.
Nakon izdavanja prekršajnih naloga, u zakonski propisanoj proceduri, nadležnost za dalje vođenje inspekcijskog nadzora je na Komunalnoj inspekciji Podgorice.
“U svim slučajevima deponovani otpad je uklonjen sa javnih površina”, navode iz Glavnog grada.
Ribnica već godinama primjer nesavjesnog odnosa pojedinaca prema rijekama: Nepoštovanje prema prirodnim ljepotama mnogi iskažu odlaganjem smeća u naše rijeke i jezera. Korita nekih rijeka su češći “izbor” za deponovanje otpada, nego što je to korpa za smeće.
“Ribnica je, nažalost, već godinama primjer nesavjesnog odnosa pojedinaca prema rijekama. Kako bi se nelegalno odložen otpad što brže uklanjao iz korita ove rijeke, pored redovnih akcija čišćenja, Čistoća je tokom prošle godine na dvije lokacije postavila zaštitne mreže - ispod Tabačkog i mosta Kapadžića, sa ciljem bržeg uklanjanja i smanjenja količina otpada”, objašnjava Senada Mulešković.
Tokom 2021. godine u okviru dokumenta „Popis neuređenih odlagališta na teritoriji Glavnog grada sa planom sanacije“, obuhvaćeno je ukupno 13 neuređenih odlagališta otpada, od čega je devet na teritoriji Glavnog grada i četiri na teritoriji Golubovaca. Na tim deponijama evidentirano je ukupno otprilike 3.000 metara kvadratnih raznih vrsta otpada.
Divlje deponije na prostoru nacionalnih parkova: Ni naši nacionalni parkovi koji su posebno zakonom zaštićeni, nijesu pošteđeni nepropisnog odlaganja smeća.
“Krivac za divlje deponije pored rijeka, vodotoka i izletišta je isključivo onaj čije je vlasništvo i onaj ko upravlja i gazduje tim prostorom. Na području Opštine Žabljak najvećim dijelom prostora gazduje JP „Nacionalni parkovi Crne Gore”, dijelom prostora gazduje Uprava za šume Crne Gore, a dio prostora je privatno vlasništvo”, objašnjava za Portal Analitika, Radovan Bošković, direktor Komunalnog preduzeća.
Dodatni problem predstavlja to što na izletištima često nema adekvatnih korpi za otpad ili se one ne prazne redovno.
“Tačno je da se često puta susrijećemo sa divljim deponijama na pomenutim lokacijama i apelujemo na vlasnike lokacija da postave odgovarajuće kontejnere, a naše društvo će ih specijalnim namjenskim vozilom, uz odgovarajauću naknadu, transportovati i deponovati na mjesto predviđeno za tu namjenu”, kaže Bošković.
U okviru akcije “Neka bude čisto” svake godine radnici žabljačke Čistoće, uklone lagerovane divlje deponije na potezu tunel „Ivica" - most na Đurdevića Tari, kao i sa lokaliteta Ćurevac, lokacija Zeleno borje, Banske kuće i dvije lokacije iz MZ Njegovuđa.
Korito suze Evrope čistili skiperi i radnici NP Durmitor: U susret ljetnjoj sezoni, skiperi sa Žabljaka, iz Pljevalja i Mojkovca, u saradnji sa zaposlenima u NP Durmitor, svake godine čiste korito rijeke, kako turiste ne bi dočekao prelijepi kanjon “ukrašen” najlonskim kesama, plastičnim bocama, gumama.
Osim otpada koji ostave nesavjesni građani, duž toka rijeke, skiperi uklanjaju i biljni otpad, grane, drveće, koje je nabujala Tara nanijela tokom godine.
Pripreme i pristupne staze, očiste šiblje, žbunje, da turistima mogu pokazati ljepote naše zemlje, bez straha da će u obilasku “naletjeti” na gomilu smeća.
Građani da prijave nesavjesno odlaganje otpada: Povoljne vremenske prilike i topliji dani inspirisali su veliki broj stanovnika Crne Gore da slobodno vrijeme provedu u prirodi, u nekom od obližnjih izletišta. I, umjesto da tu nađu mir i mjesto na odmor, nerijetko zateknu gomilu smeća, ili je ostave iza sebe.
Jer, smeće ne dolazi niotkuda, stvaraju ga nesavjesni građani ili posjetioci. Nekada je, neopravdano, izgovor da kontejner nije bio blizu. A, nijesu rijetke situacije ni da je otpada više izvan, negoli u samim kontejnerima.
“Da bi i građani pružili podršku naporima koje svakodnevno ulažemo, omogućeno je prijavljivanje nelegalno odloženog otpada putem besplatne aplikacije “Kasper”, kao i putem portala “Sistem 48”, ali i naših profila na društvenim mrežama, zvanične mejl adrese i telefona Čistoće”, zaključuje Mulešković.