Pljevlja su godinama bila u vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova Crne Gore, a sada su samo jedan u nizu gradova u kojim se bilježi skoro svakodnevno prekoračenje dozvoljenih vrijednosti PM čestica.
Zbog neprijatnog mirisa vazduha šetnja ulicama Podgorice, Bijelog Polje, Pljevalja, Nikšića, posebno u večernjima satima, skoro je nezamisliva.
Da je kvalitet vazduha u Crnoj Gori sve gori svjedoče i zvanični podaci prema kojima se u vrhu liste najzagađenijih gradova svijeta (pre)često nađu i crnogorski.
“Problem sa kvalitetom vazduha nije novina, ni u Crnoj Gori, ali ni i u drugim evropskim i državama regiona. Prekoračenja se dešavaju najvećim dijelom tokom sezone grijanja. Međutim, ta prekoračenja su izražena u onim djelovima Crne Gore koji su pod značajnim uticajem meteoroloških situacija”, pojašnjavaju za Portal Analitika iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Početak kalendarske godine je, kao navode, uvijek u znaku hladno-ledenog vremena sa ekstremno niskim temperaturama u pojedinim danima, a to, kažu, utiče i na kvalitet.
“Dešavaju se uticaji visokog vazdušnog pritiska sa pojavom mraznih temperatura. Učestale su temperaturne inverzije sa potpunim izostankom provjetravanja u tim danima. Ove meteorološke karakteristike ukazuju na izuzetno brzo rashlađivanje vazduha u prizemnom sloju atmosfere sa naglom promjenom temperature, što direktno dovodi do brzog smanjenja raspoloživog volumena atmosfere u kome se vrši raspoređivanje zagađujučih čestica sa maksimalnim koncentracijama u prizemnom sloju atmosfere”, kažu iz Agencije za zaštitu životne sredine i kao primjer navode Pljevaljsku kotlinu.
Ložišta veliki problem
Ipak, osim meteoroloških uslova, veliku ulogu igraju i neki drugi faktori.
“Korišćenje kolektivnih i individulanih ložišta, te uticaj sabraćaja i povećana upotreba vozila, spaljivanje otpada i slično takođe doprinosi kumulativno negativnom uticaju na kvalitet vazduha”, ističu iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Prema podacima sajta IQ Air, Bijelo Polje našlo se nedavno na neslavnoj svjetskoj listi - među najzagađenijim gradovima svijeta.
3Iz Agencije ističu da se ti podaci ne mogu uzeti kao referentni.
“Jedini kredibilni podaci su oni koje objavljuje Agencija za zaštitu životne sredine, na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) kao nadležne i referentne institucije”, kažu iz Agencije.
Ipak, i na njihovom sajtu može se vidjeti da je povišena koncentracija PM čestica proteklih dana bila u više crnogorskih gradova.
Iz Agencije su nam pojasnili da će sredinom februara imati statistiku o broju dana u januaru mjesecu u kojima je prekoračena dozvoljena količina PM čestica.
Stanovnici nekoliko gradova više od pola mjeseca dišu zagađen vazduh
Da je situacija zabrinjavajuća pokazuju podaci iz decembra kada je u pojedinim gradovima više od dvije trećine dana u mjesecu registrovano prekoračenje dozvoljenih vrijednosti PM čestica.
“Tokom tog mjeseca prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica registrovana su u: Pljevljima 20 dana, Bijelom Polju 22 dana, Podgorici-Zabjelo 21 dan, Podgorici-Blok V 22 dana,Nikšiću 20 dana i Baru i Kotoru po jedan dan”, navode iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Ni godinu ranije, u januaru 2023, stanovnici nekoliko opština nijesu udisali čist vazduh. Tada su registrovana prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u vazduhu u: Bijelom Polju 18 dana, Pljevljima 17 dana,Podgorici-Zabjelo 13 dana, Nikšiću 13 dana (zbog problema u radu uzorkivača – tri dana nije vršeno uzorkovanje), Podgorici-Blok V 10 dana, Baru jedan dan, Kotoru dva dana.
Udisanje PM čestica opasno za zdravlje
Udisanje PM čestica opasno je za zdravlje, podsjećaju iz Agencije za zaštitu životne sredine.
“PM ili suspendovane čestice, su sitne čestice koje se nalaze u vazduhu i svuda oko nas. Najčešće se obraća pažnja na one koje su veličine PM10 i PM2.5. Veličina čestice direktno utiče na njihov prenos kroz atmosferu, efekat u životnoj sredini i uticaj na ljudsko zdravlje. One se udisanjem talože u najdubljim predjelima pluća, unoseći sa sobom i teške metale koji su izuzetno štetni po zdravlje", ukazuju iz Agencije.
U najkritičniju grupu, kako pojašnjavaju, spadaju djeca, trudnice i stari ljudi, kao i oni koji imaju plućne i kardiovaskularne bolesti.
Građani Pljevalja: Stalno smo prehlađeni, ne otvaramo prozore
A za svoje i zdravlje najbližih zabrinuti su i stanovici Pljevalja koji su često izloženi vrlo zagađenom vazduhu.
"Zna se odavno da je vazduh zagađen. Osjećamo svi posljedice, stalno smo prehlađeni, teško se diše. Ne otvaramo skoro nikako prozore kada je ovakva sutuacija. Nadležni pričom stalno obećavaju da će nešto preduzeti ali vidimo godinama da se ništa ne radi", kaže za Portal Analitika stanovnik Pljevalja, Vojo Ćosović.
Sumnjičav je će u skorije vrijeme doći do rješenja ovog problema.
“Obećava se toplifikacija Pljevalja, ali stalno se odlaže. Ja se nadam da će to riješiti problem, ali se bojim da će za mnoge biti kasno”, upozorava Ćosović.
Zbog vazduha neprijatnog mirisa stanovnici Pljevalja ne mogu ni da provjetre svoje domove.
“Loš je vazduh, magla, slabo i izlazim napolje. Stavljam masku kada izađem. Dok ne ogrije sunce nikada ne otvaramo prozore, jer će ući grozan vazduh”, kaže nam Zorka Rončević.
Ona za Portal Analitika kaže kako vjeruje da bi toplifikacija riješila problem zagađenog vazduha u Pljevljima.
“Ugasiće na hiljade dimnjaka, a svi ti dimnjaci koriste ugalj”, objašnjava Rončević.
I Pljevaljak Miralem Mahmutović podvlači da je vazduh lošeg kvaliteta i neprijatnog mirisa, te da u skoro rješenje probleme ne vjeruje.
“Radio sam u Rudniku 40 i nešto godina, svaki dan se u Termoelektrani sagori 4-6 hiljada tona uglja i sve je to očekivano. Boljitka u bližoj budućnosti sigurno nema. Rekonstrukcija TE Pljevlja i toplifikacija grada smanjiće zagađenost na jedan nivo, ali problem riješiti neće. Ne samo Rudnik, milioni kubika zemlje se kopaju, tu su jezera, isparenja, ovo je kotlina, teško da se može problem riješiti. Što se tiče vazduha u bližoj budućnosti teško da će biti bolje”, kazao je Mahmutović za Analitiku.
Mjere predostrožnosti
Iz Agencije za zaštitu životne sredine podsjećaju na preporuke Instituta za javno zdravlje i na to šta ne treba raditi kada su vrijednosti PM čestica iznad dozvoljenih.
“Visoko zagađenje vazduha, kada je satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3, preporučuje se svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici) da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom”, navode iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Veoma visoko zagađenje vazduha je, kako dodaju, kada je satna koncentracija PM10 čestica veća od 180 µg/m3.
Tada se, kažu, preporučuje svi da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje vježbanje i sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha.
Iz Agencije pojašnjavaju i šta je neophodno da kao društvo preduzmemo kako bi vazduh koji udišemo bio boljeg kvaliteta.
“U skladu sa mogućnostima, preporuka je ekološko energetski efikasno opremanje objekata, zamjena stolarije i izrada izolacije, čime bi se smanjila potrošnja energenata potrebna za zagrijavanje prostorija. Ne vršiti spaljivanje bilo koje vrste otpada (posebno plastike i sličnih derivata) u ložištima, jer su njihovi produkti sagorijevanja visoko kancerogeni, umjesto uglja i sirovog drveta koristiti ekološki prihvatljivija goriva (pelet i brikete). Takođe, voditi računa o vozilima – redovno ih servisurati i održavati, koristiti alternativne vrste prevoza (biciklo) kao i javni prevoz gdje je god to moguće”, zaključuju iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Bez odgovora iz IJZ
Odgovor na pitanje koje posljedice udisanje zagađenog vazduha može imati na zdravlje građana Crne Gore od Instituta za javno zdravlje nijesmo dobili. Nijesu pojasnili ni koje su to najranjivije kategorije društva i kako prevenirati.
Ostali smo uskraćeni i za informaciju o tome da li IJZ ima statistiku obolijevanja od respiratornih bolesti, pa i onih najtežih, malignih, u gradovima u kojima se godinama bilježe visoke koncentracije PM čestica, kao što su Pljevlja, Bijelo Polje, Podgorica, Nikšić, kao i na pitanje da li se to može dovesti u vezu sa vazduhom koji udišu stanovnici tih gradova.
