Kako se navodi u godišnjem izvještaju o radu ovog sektora, koji je usvojen naprošloj sjednici Vlade, nakon što banka prijavi sumnjivu transakciju prije njenog izvršenja, SFOP može pisanim zahtjevom naložiti obvezniku, odnosno poslovnoj banci da privremeno na 72 sata obustavi realizaciju tj. izvršenje sumnjive transakcije, ukoliko je potrebno preduzeti hitne radnje da bi se provjerili podaci o sumnjivoj transakciji ili licu.
“Ili ako se procijeni da postoje razlozi za sumnju da je transakcija ili lice povezano sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma, Sektor će odmah, bez odlaganja, o istom obavijestiti nadležni organ”, pojašnjeno je u izvještaju.
U godini za nama, službenici Sektora za finansijsko-obavještajne poslove izdali su 71 nalog za kontinuirano praćenje promjena na računima 22 fizička i 46 pravnih lica za koje postoji osnov sumnje na pranje novca.
“Poslovne banke su po osnovu ovih zahtjeva kontinuirano pratile sve poslovne račune lica koja su obuhvaćena kontinuiranim praćenjem i redovno dostavljale podatke, informacije i dokumentaciju Sektoru. Na ovaj način SFOP dobija veoma korisne podatke o daljem kretanju novca na računima klijenta, podatke o namjeri korišćenja sredstava na računima, kao i sve druge korisne podatke u vezi sa licem i transakcijom”, navodi se u ovom dokumentu.
Kako je precizirano, u nekim slučajevima na osnovu kontinuiranog praćenja, a u skladu sa indikatorima za prepoznavanje sumnjivih lica i transakcija, Sektor može pisanim zahtjevom naložiti privremenu obustavu transakcije.
Sektor je u prošloj godini formirao ukupno 463 predmeta i to na osnovu prijavljenih sumnjivih transakcija, na inicijativu drugih državnih organa, na osnovu analize i procjene Sektora, kao i na osnovu zahtjeva dobijenih od stranih finansijsko-obavještajnih službi. Poređenja radi, 2019. bilo je formirano ukupno 400 predmeta, odnosno za 15,75 odsto manje nego u prošloj godini.
Kada je u pitanju formiranje predmeta na osnovu prijema sumnjivih i gotovinskih transakcija, banke i drugi obveznici dužni su da transakciju za koju znaju ili sumnjaju da je povezana sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma bez odlaganja, po mogućnosti prije izvršenja transakcije, obavijeste Sektor i u obavještenju navedu razloge za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorizma, a u skladu sa Pravilnikom o indikatorima za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija.
U 2020. godini najveći broj predmeta formiran je na osnovu prijema informacija sumnjivih transakcija koje se odnose na sumnju na krivična djela pranja novca i finansiranja terorizma od strane obveznika, i to 234 predmeta.
“Zatim na osnovu zahtjeva dobijenih od drugih državnih organa -126 predmeta, na osnovu zahtjeva ili informacija dobijenih od stranih finansijsko-obavještajnih službi 43 predmeta, na osnovu obrade gotovinskih transakcija, ali i drugog samostalnog rada otvoreno je ukupno 57 novih predmeta”, detalji su izvještaja.
Sektor svakodnevno od obveznika prima izvještajeo gotovinskim transakcijama većim od 15.000 eura bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od dana izvršene transakcije.
Tako je tokom 2020. godine, finansijsko-obavještajna jedinica od poslovnih banaka u Crnoj Gori primila ukupno 25.951 izvještaj o gotovinskim transakcijama, dok je primljenih izvještaja o transakcijma iznad 15.000 eura bilo 25.443.
“Navedene transakcije se svakodnevno analiziraju, a na osnovu dostavljenih opisa transakcija i u direktnoj komunikaciji sa obveznicima dobijaju se precizniji podaci o porijeklu sredstava u navedenim dostavljenim transakcijama. Ukoliko se na osnovu analize redovnih izvještaja procijeni da za neke od transakcija ne postoji podatak o porijeklu sredstava, u Sektoru se može inicirati formiranje predmeta za lica za koja postoji sumnja da su izvršila pranje novca ili finansiranje terorizma”, pojašnjeno je u izvještaju.
Kako se dodaje, nadležni državni organi i druge organizacione jedinice Uprave policije na osnovu pisane i obrazložene inicijative na sumnju za pranje novca i finansiranje terorizma, mogu da zatraže od SFOP-a analizu lica ili transakcija za koje sumnjaju na krivično djelo pranje novca i finansiranje terorizma.
“Kad SFOP primi ovakve zahtjeve, u skladu sa procedurom za formiranje predmeta, pristupa prikupljanju podataka u vezi sa licima i transakcijama iz zahtjeva. Neophodne podatke prikuplja iz svoje baze podataka (sumnjivih i gotovinskih transakcija), baze podataka Uprave policije (nominalnih baza, baza podataka međunarodne policijske saradnje i baze podataka krim-obavještajne analitike), baze podataka MUP-a, od obveznika, od drugih državnih organa i od stranih finansijsko-obavještajnih službi. Nakon sveobuhvatne analize dobijenih podataka, upućuje državnim organima informacije i podatke u vezi sa analizom lica i transakcija iz navedenih predmeta”, stoji između ostalog u izvještaju.
