Tamo će, drugi put ove godine, biti održani parlamentarni izbori – s obzirom na to da nakon februarskih niko nije mogao do većine potrebne za formiranje Vlade.
Može se reći kako su iz tog razloga kosovske institucije u gotovo jednogodišnjem zastoju.
Pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija u februaru je osvojio najviše glasova, ali ne i dovoljno za većinu. Pritom, nijesu mogli pronaći ni partnere za formiranje nove izvršne vlasti. I time je počela velika kriza u kosovskoj politici.
2„Ovi izbori biće najbitniji u novijoj kosovskoj istoriji, najprije jer bi mogli dovesti do raspleta dugotrajne krize, ali i jer se dešavaju četiri mjeseca prije izbora novog predsjednika države“, kazao je za Reuters tamošnji analitičar Artan Muhadžiri.
Šta bi se, međutim, dogodilo ako većih promjena u odnosu na februarske rezultate ne bude?
„Osvoji li Kurti ponovo oko 42 odsto glasova, ovaj zastoj biće nastavljen. Jer, jaz između njega i ostalih vodećih kosovskih partija je ogroman, nepremostiv“, navodi Muhadžiri.
Dakle, opozicija će, sudeći po njegovom mišljenju, ostati dosljedna u stavu da saradnje sa Samoopredjeljenjem nema. Oni Kurtija optužuju da je digao tenzije sa Srbima na sjeveru, da je malo uradio na poboljšanju životnog standarda, ali i da je loše uticao na reputaciju Kosova na međunarodnoj sceni.
Sa druge strane, Kurti optužuje opoziciju za zastoj, a istakao je i kako vjeruje da postoji “500.000 srca”, što je otprilike broj glasova koji bi mu donio većinu.
U susret izborima, u završnici kampanje, Kurti je obećao rast zarada, potrošnju milijardu eura godišnje na kapitalne investicije, ali i formiranje novih institucija zaduženih za borbu protiv kriminala.
Pitanje je i kakva će ovog puta biti izlaznost. Jer, u februaru se na biralištima pojavilo tek 46,5 procenata glasača.
Tada je Samoopredjeljenje osvojilo 42,3 odsto glasova.
Što se opozicije tiče – Demokratska partija Kosova (PDK) imala je 21 odsto glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) 18,3, a koalicija Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i pokreta NISMA sedam.
Pritom, treba uzeti u obzir i da, od 120 poslaničkih mjesta u kosovskom parlamentu, njih 20 pripada manjinama – od stranaka Srba, preko onih koje reprezentuju Turke, Egipćane, Bošnjake, Rome i Aškalije, sve do partija Goranaca.
