Sve se dešava nakon što ključne političke partije nijesu uspjele da dođu do kompromisa povodom novog predsjednika države.
Najmlađa evropska država želi da se pridruži Evropskoj uniji, no gotovo godinu i po je bez funkcionalne Vlade i jasne političke većine.
Na Kosovu ne objavljuju rezultate ispitivanja javnog mnjenja, no analitičari predviđaju kako će opet najjače biti Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija. Ali, ukoliko se to i dogodi, tek slijedi glavno pitanje – kako će doći do dvije trećine potrebne za izbor predsjednika Kosova.
Kurtijeva stranka osvojila je 51,1 odsto glasova na decembarskim izborima, ali na kraju nije mogla do dogovora sa ostalim strankama povodom kandidata za šefa države. Sve je rezultiralo raspuštanjem parlamenta.
2“Možemo mi imati i 10 rundi izbora. Ali ako nema političke volje da se sjedne i dođe do dogovora – uzalud je sve. Tu volju trenutno ne vidim među strankama”, kazao je Eugen Cakoli iz Kosovskog demokratskog instituta.
Pravo glasa imaće 2,1 miliona glasača, što je za 500.000 više u odnosu na broj rezidenata. No, poznato je koliko je brojna kosovska dijaspora, a ona je u dominantnoj mjeri naklonjena Kurtiju.
Na izborima će učestvovati 17 partija i tri koalicije, a na listama je više od 900 kandidata.
Podsjetimo, u kosovskoj skupštini je 120 poslaničkih mjesta.
Njih 100 bira se sa ‘glavnih’ lista, kojih je ovog puta šest – riječ je o Samoopredjeljenju, Demokratskom savezu Kosova, Demokratskoj partiji Kosova, Alijansi za budućnost Kosova, Socijaldemokratskoj partiji Kosova i listi “Riječ”.
Ukupno 10 mandata pripada predstavnicima Srba, a ovog puta u trci učestvuju dvije stranke – Srpska lista i Za slobodu, pravdu i opstanak.
Preostalih 10 mjesta popunjavaju ostale manjine – Romima, Egipćanima i Aškalijama pripadaju četiri mandata, Bošnjacima tri, Turcima dva, a Gorancima jedno.
