Stoga, kako je dodao prilikom obilaska radova na sanaciji odlagališta otpada i šljake Maljevac, u narednih pet do 10 godina ne postoji velika opasnost da dođe do gašenja termoelektrane.
“Za sad je takva situacija. Mi smo se obavezali da do 2025. godine značajno redukujemo upotrebu uglja, a do 2050. smo u obavezi da u potpunosti napustimo ugalj kao izvor energije”, naveo je on, prenosi agencija Mediabiro.
Ta se obaveza, kako je pojasnio, takođe poklapa i sa kapacitetima rudnika uglja u Pljevljima, budući da tamo postoje rezerve otprilike do 2050. godine
“Dakle, imamo 29 godina da razmišljamo o novim izvorima energije. Do tada će se sigurno nešto desiti u tehnološkom domenu. Vidite i sami, da je tehnološki razvoj veoma ubrzan, da je ono što je prije pet godina bilo nemoguće ili preskupo sada postalo potpuno dostupno”, istakao je on, iskazavši uvjerenje da će se u narednim decenijama iznaći nova energetska rješenja.
Prema njegovom sudu, dobra stvar kod ekološke adaptacije jeste razmatranje opcije uvođenja toplovoda kroz Pljevlja. Na taj način, kako je istakao, taj će grad biti relaksiran od individualnih ložišta koja takođe doprinose zagađenju vazduha.
„Samo to će da bude napredak, plus sve ono što se planiralo za tehnologiju za pročišćavanje gasova koji su proizvod sagorijevanja uglja. Stoga sam apsolutno siguran da, nakon ekološke adaptacije u Pljevljima, slijede vedriji dani sa manje magle i sa manje neprijatnih mirisa i ovih čuvenih čestica u vazduhu“, poručio je Mrdak.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom tekućih radova na projektu Nastavka korišćenja fazne rekultivacije deponije Maljevac.
„Od Elektroprivrede (EPCG) smo tražili da ranije obezbijede jalovište i svjedoci smo da je sve urađeno po dogovoru. Apsolutno ne postoji mogućnost da dođe do bilo kakvog prelivanja jalovišta u vezišnicu niti u Ćehotinu. Dakle, ne postoji nikakva šansa da dođe do ekološke katastrofe“, decidan je Mrdak.
Radovi koji se trenutno odvijaju na Maljevcu, kako je objasnio Nikola Vukotić iz EPCG-a, mogu se podijeliti u dvije cjeline - Faznu rekultivaciju i nastavak odlaganja, te omogućavanje rada termo-energetskog kompleksa u Pljevljima.
Jedna od prednosti ovih radova, kako je dalje naveo, jeste što je uz pomoć njih obezbijeđen lijep prostor za rekreaciju građana, čime su Pljevlja ujedno dobila nova pluća grada.
„Kroz dio koji se odnosi na faznu rekultivaciju, uradili smo rekultivaciju Kasete II, posadili smo preko 4.000 sadnica do sada, a sadi se i dalje“, dodao je, istakavši da su u dijelu fazne rekultivacije na samom kraju projekta.
S druge strane, radovi na nastavku omogućavaju stabilan rad termoenergetskog bloka – rudnika uglja i termoelektrane na ekološki prihvatljiv način.
„U narednih godinu dana omogućili smo stabilan rad termo-energetskog bloka uz kompletnu zaštitu životne sredine“, dodao je Vukotić.
