Ona je istakla kako će naredne četiri godine biti odlučujuće i za Dansku i za Evropu, te da će građani i te države i kontinenta „morati da stanu na sopstvene noge“ i da redefinišu odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U danskoj politici proteklih mjeseci u potpunosti su dominirale teme poput mogućeg pripajanja Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama, što je potencirao predsjednik te zemlje Donald Tramp. No, on je u novije vrijeme ublažio retoriku.
Frederiksen je, međutim, istakla kako Evropa mora ojačati odbrambene kapacitete, ali i da Danska mora osigurati budućnost sopstvenog kraljevstva, misleći pritom i na Dansku i na Farska Ostrva.
Dodala je i da će njen ostanak na čelu Vlade zavisiti od toga kakvu će podršku glasači dati njenim Socijaldemokratama, koje predvode vladajuću koaliciju.
Juče su objavljeni i rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja po objavi datuma izbora, koje je sprovela kuća Voxmeter.
I oni govore kako podrška Socijaldemokratama nije u naročitom padu u odnosu na protekle mjesece – kreće se u ravni od 22,1 odsto. Ipak, ta partija je na izborima prije četiri godine osvojila oko 26 procenata glasova.
Kada su u pitanju aktuelni koalicioni partneri te stranke – liberali (Venstre) imaju podršku 11,2 odsto ispitanika, a umjerena liberalna partija (Moderaterne) 8,1 procenat. Dakle, tri stranke iz trenutne vlasti imaju podršku od oko 42 odsto, a time i velike izglede da njihova Vlada opstane nakon izbora.
Zelena ljevica ima podršku 12,1 odsto ispitanika, a desničarska Liberalna alijansa 11,1. Među strankama koje bilježe osjetniju naklonost ispitanika su i ultradesničari iz Demokrata (8,1).
Ipak, treba imati u vidu kako je u danskoj politici sve moguće. Da je tako, uvjerava upravo i 2022, kada su Socijaldemokrate i Venstre prvi put zajedno formirali Vladu nakon daleke 1978. godine.
