U Evidenciju postojećih vjerskih zajednica su upisane ove vjerske zajednice: Nadbiskupski ordinarijat Bar, Crnogorska pravoslavna crkva, Biskupski ordinarijat Kotor, Jevrejska zajednica Crne Gore, Hrišćanska Adventistička Crkva, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore, Crkva Hristovog Jevanđelja, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Jevanđeoska crkva Riječ Božija Hrišćanski centar Svetionik i Hrišćanska zajednica Mozaik.
Iz ministarstva su kazali da je postupak upisa u evidenciju u toku za još dvije vjerske zajednice, a jedna vjerska zajednica se interesovala za registraciju.
„MLJMP ukazuje da zakonski rok za podnošenje prijave za upis u Evidenciju onih vjerskih zajendica koje su prijavljene i evidentirane kod nadležnog organa uprave u skladu sa ranijim Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ističe 8. oktobra ove godine“, ističe se u saopštenju.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je konstatovalo da je Jevrejska zajednica Crne Gore obavijestila o izboru novog lica ovlašćenog za predstavljanje i zastupanje, dodaju oni.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti savremen i liberan
Perma njihovim riječima, crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti je savremen, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda. Navode da je Zakon nediskriminatoran i pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere.
„Pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu se urediti ugovorom. U tom kontekstu, sve zainteresovane vjerske zajednice, bez ograničenja, pojedinačno ili zajedno, mogu sa Vladom Crne Gore zaključiti odgovarajući ugovor. Vlada Crne Gore je do sada zaključila Temeljni ugovor sa Svetom stolicom i ugovore o uređenju zajedničkih interesa sa Jevrejskom zajednicom Crne Gore i Islamskom zajednicom u Crnoj Gori“, stoji u saopštenju ministarstva.
Ocijenili su da je Vlada Crne Gore, kroz predlaganje i primjenu ovog zakona, pokazala svoju reformističku orjentaciju i spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući, kako kažu, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi.
