Prema podacima iz Vlade, interesovanje za istraživanje nafte u predtenderskom periodu je do sada iskazalo čak petnaesta svjetskih kompanija, a dobro upućeni sagovornici Portala Analitika tvrde da su italijanska državna naftna kompanija Eni i ruski Gazprom – glavni favoriti na predstojećem tenderu.
Interesovanje su, između ostalih, pokazali i mađarski Mol, slovenački Petrol, kanadski Bankers Petroleum, kineske naftne kompanije…
Rusi nude Hrvatima saradnju: Otvaranjem tendera za istraživanje nafte u Crnoj gori nastavlja se naftna trka na Mediteranu.
Hrvatski Poslovni dnevnik tvrdi, da je Gazprom, većinski vlasnik Naftne industrije Srbije, ponudio hrvatskoj Ini zajedničko učešće u istraživanjima nafte na crnogorskom primorju. To se, kako navodi hrvtaski list, objašnjava višedecenijskim iskustvom hrvatske Ine u istraživanju nafte u oblasti Jadranskog mora.
Ina i srpski NIS već su sarađivali u istraživanju nafte u afričkoj Angoli prije rata, a Hrvati posjeduju obimnu dokumentaciju o istraživanju nafte na Južnom Jadranu što je im je svakako-startna prednost.
Italijanska zainteresovanost: S druge strane, Eni je italijanska državna naftna kompanija čiji čelnici imaju sjajne kontakte sa italijanskim premijerom Silvijom Berluskonijem.
Italija je prvi spoljnotrgovinski partner sa Crnom Gorom i planira da uloži milijarde eura u crnogorski sektor energetike i u izgradnju podvodnog, energetskog kabla na relaciji Tivat -Peskara. Nova politička bliskost Crne Gore i Italije je faktor na koji u italijanskoj kompaniji sigurno računaju. Norvežani uradili predlog Koncesionog ugovora: Vladina radna grupa, u saradnji sa norveškim konsultantima iz kuće Simonsen, pripremila je Prijedlog zakona o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa,a zakon će se naći u skupštinskoj proceduri u drugoj polovini marta.
Prema Strategiji razvoja energetike, za projekat istraživanja blokova I i II (potez od Svetog Stefana do Prevlake) troškovi u periodu do 2012. godine su projektovani na skoro 17 miliona eura. U Akcionom planu sprovođenja Strategije se navodi do sada urađena istraživanja u ovim blokovima ukazuju na veliku perspektivu ovog područja, odnosno preduslove za proizvodnju nafte i gasa u podzemlju Južnog jadranskog geološkog basena.
“Direktna potvrda ove činjenice je i proizvodnja nafte u albanskom i italijanskom dijelu basena. Na području naša dva bloka urađeno je više od pet hiljada kilometara reflektivnih seizmičkih profila. Na osnovu toga su urađene dubinske karte i napravljene dvije bušotine na 4.700 i 4.600 metara. U prvoj su registrovane značajne količine prirodnog gasa a u drugoj je detektovana mobilna nafta”, navodi se u Akcionom planu Strategije.
Ulcinj podijeljen na tri bloka: Odavno je završen i tehnički izvještaj o evaluaciji ugljovodoničnog potencijala za tri nova bloka u podmorju Crne Gore, koja su nastala kao posledica podjele starog bloka III (Ulcinjskog bloka). Pored toga, radi se na pripremi elektronske baze podataka u koju će biti pohranjeni postojeći geološki i geofizički podaci preuzeti od Jugopetrola. Podaci će biti dostupni svim zainteresovanim investitorima.
Prema Akcionom planu Strategije razvoja energetike,vrijednost radova na ovom području je procijenjena na 27,6 miliona eura. Koncesionar i u ovom slučaju mora uraditi procjenu uticaja na životnu sredinu.
Istraživanje nafte i gasa su dugoročna istraživanja, gdje je period povraćaja investicija duži od decenije, a ozbiljna istraživanja sa periodom eksploatacije, mogu da traju i po 25 godina.
Decenije bezuspješnog traganja za naftom: Treba napomenuti da su sva dosadašnja istraživanja nafte na crnogorskom primorju –završila bez uspjeha.
U Buljarici kod Petrovca šezdesetih godina bušeno je zemljište, a ispitivano je i područje Grahova i Crmnice, ali nije pronađena komercijalna količina nafte. Tadašnja tehnika, međutim, nije omogućavala bušenje dublje od 4.000 metara. Traganje za naftom Jugopetrol je počeo s američkim naftnim kompanijama i krajem sedamdesetih godina. Nedaleko od Budve, još tada, je pronađena nafta, ali ne i u komercijalnim količinama. I kod Ulcinja je osamdesetih godina tražena nafta. Istraživanja su obavili Jugopetrol i naftne kompanije iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, ali nafta nije pronađena. U Valdanosu, kod Ulcinja, prije 19 godina na 5,3 hiljade metara - nafta nije pronađena.
Vlada je zbog nepoštovanja odredbi raskinula koncesioni ugovor u ulcinjskom bloku 3 sa kotorskim Jugopetrolom 2005, a od nedavno ta kompanija nema koncesiju ni na istraživanje nafte u bloku 1 i 2.
Rezerve nafte sedam milijardi barela: Prema Strategiji razvoja energetike, rezerve nafte u crnogorskom podmorju su procijenjene na sedam milijardi barela dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara.
Istini za volju, riječ je geološkim procjenama. Treba imati u vidu da i nafta i gas, uslijed tektonskih i geoloških uticaja, mogu da nestanu sa ovog prostora.
Ipak, pronalazak nafte u Albaniji i Italiji ohrabruje jer se radi o istom geološkom regionu.
Ako se pronađe nafta, crnogorski građani točiće u svojim automobilima naftu u roku od desetak godina…
P.Zečević
