Tokom godina, muzej je organizovao brojne gostujuće izložbe širom Crne Gore, sa posebnim akcentom na opštine na sjeveru zemlje. Kroz saradnju sa drugim institucijama kulture, muzej je prezentovao bogatu prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore. Posebnu pažnju posvećuje edukaciji, organizujući radionice i programe za predškolce, osnovce i srednjoškolce, kao i saradnju sa Prirodno-matematičkim fakultetom.
Prisutnima se na početku obratila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović. U svom govoru istakla je da je Prirodnjački muzej postao čuvar i tumač prirodnog bogatstva naše zemlje.
„U ime Ministarstva kulture i medija izražavam duboko poštovanje prema svima koji su doprinijeli razvoju ove ustanove. Od srca vam čestitam jubilej. Gledamo u budućnost dok slavimo trideset godina postojanja muzeja,“ kazala je Vujović.
Ministarka je najavila planove za proširenje prostornih kapaciteta muzeja kroz izgradnju novog kompleksa koji će uključivati novu zgradu Prirodnjačkog muzeja, Muzeja savremene umjetnosti i Kuće arhitekture, smještenih u Parku umjetnosti i kulture na obali Morače.
„Ovaj projekat će stvoriti novi urbani centar grada, koji će služiti kao prostor za javne događaje, izložbe i edukativne aktivnosti, dok će Prirodnjački muzej konačno dobiti svoj dostojan dom,“ istakla je Vujović.
Naglasila je da Prirodnjački muzej nije samo arhiva prošlih života, već živi sistem znanja i infrastruktura za budućnost u kojoj očuvanje prirode predstavlja osnov etičkog i obrazovnog djelovanja.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, u svom govoru istakla je da je muzej, uprkos infrastrukturnim izazovima, ostvario značajne rezultate i postao prepoznatljiv u zemlji i regionu.
“Trideset godina možda ne zvuči kao dug period u vremenskim okvirima koje mi prirodnjaci često spominjemo kada govorimo o razvoju života na Zemlji. Međutim, za nas su to tri decenije posvećene očuvanju, proučavanju i promociji jedinstvene, bogate prirodne i kulturne baštine Crne Gore. Tri decenije u kojima se učilo, stvaralo i kontinuirano raslo zahvaljujući predanom radu svakog člana našeg kolektiva”, kazala je ona.
Čađenović je rekla da su inicijatori, a zatim i osnivači Prirodnjačkog muzeja Crne Gore početkom devedesetih godina prošlog vijeka prepoznali važnost institucionalnog okvira za dugoročno očuvanje prirodne baštine Crne Gore.
“Prirodnjački muzej Crne Gore je nastao u želji da očuva bogati biodiverzitet naše zemlje i da ga učini dostupnim i razumljivim, dragocjenim svakom građaninu, djetetu i posjetiocu. Za ove tri decenije prošli smo dug i izazovan put i ostvarilmnoge značajne korake: obogatili smo zbirke, unaprijedili muzejski prostor, izgradili saradnju sa obrazovnim i naučnim institucijama, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Od skromnog broja javnih nastupa tokom jedne godine, stigli smo do skoro stotinu raznovrsnih izložbi, manifestacija, radionica i drugih javnih akcija i aktivnosti tokom godišnjeg ciklusa.Za naredni period potreban nam je entuzijazam kako bismo ostali u uvjerenju da i država prepoznaje rezultate našeg rada i da će iskoristiti i valorizovati naš potencijal izgradnjom nove zgrade, namjenski planirane da bude baš Prirodnjački muzej”, poručila je ona.
Na proslavi jubileja govorio je i direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, Slavko Spasić.
„Danas pred vama ne govorim samo kao direktor muzeja u Beogradu, već kao prijatelj ove kuće i kolega koji duboko poštuje ono što ste izgradili i sačuvali u ove tri decenije rada. To nije samo broj, to je vreme u kojem ste ideju pretvorili u instituciju, zidove u riznicu, a zbirke u znanje. Prirodnjački muzej Crne Gore danas stoji kao svetionik nauke i kulture ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Vaš trud i posvećenost, vaša borba da se zvuk prirode čuje svetu, zaslužuju najdublje poštovanje“, kazao je on.
Jubilej Prirodnjačkog muzeja Crne Gore ne samo da slavi prošlost, već i otvara vrata budućnosti u kojoj će Prirodnjački muzej Crne Gore nastaviti da inspiriše, obrazuje i povezuje generacije kroz bogatstvo prirodne baštine naše zemlje.
