Kao dio potencijalnog dogovora, vlada takođe razmatra pretvaranje nekih ili svih Intelove podrške iz američkog Zakona o čipovima i nauci iz 2022. u vlasnički udio u kompaniji, navodi se u izvještaju, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće i druge ljude upoznate s tim pitanjem.
Po trenutnoj tržišnoj vrijednosti ugroženog proizvođača čipova, 10 postotni udio vrijedio bi otprilike 10,4 milijarde dolara. U međuvremenu, Intelu je dodijeljeno oko 10,9 milijardi dolara podrške iz Zakona o čipovima, uključujući 7,9 milijardi dolara za komercijalnu proizvodnju i 3 milijarde dolara za projekte nacionalne sigurnosti.
Međutim, u izvještaju se navodi da ostaje nejasno je li ideja dobila široku podršku unutar administracije ili su zvaničnici pokrenuli tu mogućnost s pogođenim kompanijama.
Dodali su da tačna veličina udjela ostaje neizvjesna te da je nejasno hoće li Bijela kuća zapravo nastaviti s planom. Intel i Bijela kuća nijesu odmah odgovorili na upite CNBC-a u vezi s izvještajem.
Intel, nekada dominantna sila u američkoj industriji čipova, zaostao je za globalnim konkurentima u naprednoj proizvodnji čipova. Oživljavanje bivšeg američkog prvaka u proizvodnji čipova postalo je nacionalni prioritet u Vašingtonu, a izvještaji o potencijalnom državnom udjelu u kompaniji prvi put su kružila prošle sedmice.
Kompanija je bila najveći primalac Zakona o čipovima iz 2022, donesenog uz dvostranačku podršku pod Bajdenovom administracijom, kao dio napora Vašingtona da revitalizira vodeću poziciju SAD-a u proizvodnji poluprovodnika.
Zakonom je dodijeljeno 39 milijardi dolara bespovratnih sredstava za američke projekte proizvodnje poluprovodnika, a finansiranje je namijenjeno mnogim svjetskim proizvođačima čipova poput TSMC-a i Samsunga, kao i američkim kompanijama za proizvodnju čipova poput Nvidije, Microna i GlobalFoundriesa.
Američki predsjednik Donald Tramp, iako podržava opće ciljeve Zakona o čipovima, bio je glasan kritičar zakona, pa čak i ranije ove godine pozvao na njegovo ukidanje. Dok su republikanski zakonodavci u Vašingtonu oklijevali reagirati na taj poziv, američki ministar trgovine Hauard Lutnik rekao je u junu da administracija ponovo pregovara o nekim od vidova pomoći iz zakona.
Ako bi se Intelova sredstva iz Zakona o čipovima pretvorila u potencijalni državni udio u kompaniji, to bi moglo smanjiti ukupan iznos kapitala koji je uložen u kompaniju kao dio bilo kakvog dogovora Vašingtona.
Međutim, to bi poslužilo kao najnoviji primjer interesa Trampove administracije za izgradnju nacionalnih prvaka koje podržava vlada u strateškim industrijama.
Intel se mučio steći prednost u procvatu vještačke inteligencije i još nije stekao značajnog kupca za svoje proizvodno poslovanje uprkos velikim troškovima.
Neki analitičari tvrde da je vladina intervencija bitna za proizvođača čipova koji se bori i radi nacionalne sigurnosti SAD-a. Drugi tvrde da su Intelovi problemi dublji od finansiranja i nije jasno kako vlada može pomoći u tome.
Analitičari su takođe primijetili da bi Tramp mogao uticati na kompanije da kupe Intelove čipove ili da indirektno pomognu, putem tarifa i regulacije.
U utorak je objavljeno da SoftBank ulaže 2 milijarde dolara u Intel. Prema LSEG-u, investicija vrijedi oko 2% Intela, što SoftBank čini petim najvećim dioničarom.
"Ovo strateško ulaganje odražava naše uvjerenje da će se napredna proizvodnja i opskrba poluvodiča dodatno proširiti u Sjedinjenim Državama, a Intel će igrati ključnu ulogu", rekao je Masayoshi Son, predsjednik i izvršni direktor SoftBank Grupe.
Intelovi investitori u početku su pozdravili vijest o vladinom ulaganju, što je rezultiralo rastom dionica od gotovo 9% 14. avgusta. Dionice Intela pale su za više od 3% u ponedjeljak nakon izvještaja Bloomberga, ali su se oporavile za više od 5% u noćnom trgovanju na platformi za trgovanje Robinhood nakon vijesti o ulaganju Softbanka.
Izvršni direktor Intela Lip-Bu Tan, koji je imenovan u martu 2025, sastao se s Trampom u Bijeloj kući prošle sedmice, nakon što je američki predsjednik pozvao na njegovu smjenu zbog prošlih veza s Kinom.
Nakon sastanka, Tramp je promijenio mišljenje o šefu Intela, rekavši da ima "nevjerovatan primjer". Nije jasno je li se u to vrijeme raspravljalo o potencijalnom državnom udjelu u kompaniji, piše Klix.ba.
