Govoreći o drami Miroslava Krleže, koja je rađena u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Kotor Artom i Zagrebačkim kazalištem mladih, ona je dodala da se to zavođenje „prenosi i na međusobno zavođenje likova, ali i zavođenje publike u teatru“.
- Baveći se Ledom, bavimo se i pozorištem. Pitamo se na koji način pozorišna iluzija zavodi i koji su sve principi zavođenja. Unutar toga, pitanje je do kada se uvjeravamo da nismo zavedeni, a u kojem trenutku priznajemo i krećemo u (auto)destrukciju. „Leda“ je drama budućnosti, nosi u sebi apokaliptičnu notu i zato je toliko savremena.
Kada je riječ o rediteljskom postupku, ona je kazala da se i sama, kao i glumci, privikavaju na zatvorenost scene na Cetinju, u odnosu na ambijent stare Livnice u Kotoru, gdje je „Leda“ izvedena 20. jula. Nakon ta dva, predstava i njeni akteri imaće i treću fazu „prilagođavanja“, dodaje Tomić, i to u prostoru ZKM-a, gdje će tokom aktuelne pozorišne sezone biti upriličena i treća premijera.
Ona je podsjetila da je na prijedlog direktorke Zetskom doma, Lidije Dedović, odlučeno da će se raditi Krleža, „koji u Crnoj Gori nije toliko izvođen“.
- I bilo je jako interesantno vidjeti na koji način možemo povezati hrvatske i crnogorske glumce, jer mi dijelimo isti jezik - drugačiji jedino u akcentu – zaključila je Tomić.
- Kada smo radili na predstavi, bilo nam je jako bitno da se zadrži Krležina rečenica. Pokušale smo da njegove likove nađemo u današnjem svijetu. Nijesmo željele da interpretiramo „Ledu“ kao ženski komad, već kao komad krivih odluka i posljedica tih krivih odluka - kazala je dramaturg predstave Jelena Kovačić.
Osim Tomić i Kovačić, koje su ujedno osmislile scenu i izabrale muziku, na predstavi su radili kostimografkinja Doris Krstić i kompozitor Frano Đurović. Uloge su povjerene Kseniji Marinković, Nataši Dorčić, Srđanu Grahovcu, Dejanu Ivaniću i Mirku Vlahoviću.
