U 27 zemalja EU političari primjenjuju mjere štednje koje ukupno dosežu 450 milijardi eura, što usred krize označava veliku rupu. Istovremeno je dug eurozone prošle godine narastao na najviši nivo od uvođenja zajedničke valute, jer su vlade povećale zaduživanje kako bi pokrile budžetske deficite i finansirale programe za zemlje koje je kriza najviše pogodila, prenosi Index.
"Kad bi Grčka bila jedina zemlja primorana na štednju, vlasti bi to mogle ignorisati. Ali to je nemoguće kada i velike zemlje poput Francuske i Britanije forsiraju štednju. To je velika zajednička štednja, a ekonomske posljedice će biti strašne", kazao je Štiglic, dodajući da su to shvatili lideri EU.
"Iako su evropski lideri shvatili da sama štednja neće donijeti rezultat ako nema i rasta, ništa konkretno nisu preduzeli u vezi toga. Ono što su dogovorili prošlog januara je recept kojim su osigurali smrt eura", dodao je Štiglic, istakavši da je problem eura je taj što je država odvojena od centralne banke i štampanja novca.
„Štednja u kombinaciji s ograničenjima eura je smrtonosna kombinacija", objašnjava američki nobelovac. Smatra kako će u eurozoni ostati svega dvije zemlje nastavi li Evropa s politikom štednje, a tu misli na Njemačku i Holandiju ili Finsku. "Politika štednje dovesće do visoke stope nezaposlenosti koja će biti politički neprihvatljiva, a deficiti će biti veći", zaključio je
Štiglic. Foto: Economic.eu
