U istraživanju Western Universityja, koje je obuhvatilo više od 100.000 ispitanika, tim je od dobrovoljaca tražio da ispune 12 kognitivnih testova pamćenja, razmišljanja, pažnje i sposobnosti planiranja, kao i upitnik o porijeklu i životnim navikama.
- Odziv je bio nevjerovatan - rekao je rukovodilac projekta neurolog Adrijan M. Oven iz Instituta Brain and Mind i dodao:
- Očekivali smo nekoliko stotina učesnika, ali uključile su se hiljade i hiljade ljudi svih dobi, kultura i uvjerenja iz svih djelova svijeta.
Rezultati su pokazali da se, kada su u pitanju kognitivne sposobnosti, varijacije u uspjehu mogu objasniti uz pomoć najmanje tri različite komponente koje su prilično nezavisne jedna od druge: kratkotrajne memorije, razmišljanja i verbalnih vještina. Nijedna pojedinačna komponenta sama za sebe, uključujući i IQ, ne može biti pouzdan pokazatelj ukupnih kognitivnih sposobnosti. Štoviše, naučnici su uz pomoć magnetne rezonance pokazali da različite kognitivne sposobnosti proizlaze iz različitih djelova mozga.
Velik broj ispitanika omogućio je stručnjacima da prikupe i obilje novih informacija o tome kako činioci poput starosti, pola i sklonosti kompjuterskim igrama utiču na funkcionisanje mozga.
- Redovne vježbe mozga ne povećavaju kognitivne sposobnosti, a starost loše utiče i na pamćenje i na sposobnost razmišljanja -rekao je Oven.
Njegov saradnik Adam Hempšir istakao je da kompjuterske igre značajno poboljšavaju razmišljanje i kratkotrajno pamćenje.
- Pušenje je loše za kratkotrajno pamćenje i verbalne faktore, a tjeskoba osobito za kratkotrajno pamćenje - dodao je.
