Nije uspio ni drugi tender Ministarstva energetike i rudarstva za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru koji je u vlasništvu državnog Montenegrobonusa u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi.
Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma S.A.K.Z – Tibox-Oliver.
Na drugi tender čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,22 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju.
Poreske obaveze
U odluci o poništenju tendera, koju potpisuje ministar Admir Šahmanović, se navodi da su po službenoj dužnosti od Poreske uprave tražili dokaze da su ponuđači izmirili sve poreske obaveze za plate, dobit i PDV. Utvrđeno je da članice konzorcijuma kompanije Ivkon i MM sistem iz Nikšića, Denikoo i Lars fire iz Podgorice, te hrvatske kompanije S.A.K.Z. i Tibox- inženjering nemaju dugovanja po ovom osnovu, dok je za budvansku kompaniju Oliver-ing utvrđeno da duguje 2,22 eura za poreze i doprinose na zaradu.
Iako su iz ovog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke je nije uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti.
- Uzimajući u obzir da su na predmetno nadmetanje pristigle ponude ponuđača koji su isključeni iz postupka javne nabavke, odnosno nijesu dostavili ispravne ponude, u skladu sa članom 140 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim nabavkama da je naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nije podnijeta nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka, Komisija ovlašćenog licu naručioca predlaže donošenje odluke o poništenju postupka javne nabavke - navodi se u obrazloženju poništenja tendera.
Pravo na žalbu
Ponuđači zbog ove odluke imaju pravo da se žale Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Prema tenderskoj dokumentaciji, izabrani izvođač radova je bio dužan da u roku od sedmicu od stupanja ugovora na snagu dostavi detaljan dinamički plan izvođenja radova sa potpunim tehničkim podacima i potrebnom radnom snagom. Posao je trebalo da bude završen u roku od devet mjeseci.
-Prije početka radova odgovorne osobe (nadzorni inženjer gradilišta i predstavnik sigurnosti i zaštite na radu), upoznaju odgovornu osobu (rukovodioca gradilišta) s načelima i uslovima zaštite životne sredine na gradilištu. Odgovorna osoba izvođača obavezna je sprovoditi nadzor provođenja navedenog od otvaranja gradilišta do primopredaje. Izvođač radova snosi punu odgovornost za štetu (ekološku, tehnološku) koja nastane tokom izvođenja radova. Za vrijeme izvođenja radova izvođač je obavezan hemikalije, opasni materijal, otpad i druga sredstva koja su u upotrebi koristiti, skladištiti i odlagati u skladu sa zakonskim odredbama te o tome voditi evidenciju prema zakonskim obavezama – stoji u dokumentaciji objavljenoj na CEJN-u (Crnogorske elektronske javne nabavke).
Tender predviđa i da, u slučaju da izvođač radova bez krivice naručioca ne završi radove u predviđenom roku, dnevno plaća penale od jednog promila ugovorene cijene za svaki dan prekoračenja roka, a ta kazna ne može premašiti deset odsto ugovorene cijene. Izvođač će imati pravo da traži produženje roka u slučaju koji nije izazvan njegovom krivicom, ukoliko je zbog promjene okolnosti ili neispunjavanja obaveza naručioca bio spriječen da radi. Izabrani izvođač će biti u obavezi i da dostavi garancije na po deset odsto ugovorene cijene za dobro izvršenje radova i otklanjanje nedostataka u garantnom roku.
Povećanje troškova
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tedner propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine.
Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva.
Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.
-Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su iz ranije iz Ministarstva.
Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte, kako bi osigurale stabilnost tržišta.
-Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore - poručili su ranije iz Ministarstva.
Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković je Pobjedi ranije ukazao da je formiranje naftnih rezervi neophodno za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15-energetika, ali da je Crna Gora još 2013. godine trebalo da krene sa tim čime bi troškovi bili neosjetni.
Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa.
