Zanimljivosti

Tajna Krivog tornja u Pizi – nije se srušio ni nakon 650 godina

Krivi toranj u Pizi dovodio je u iskušenje generacije građevinskih inženjera da ga isprave.

Tajna Krivog tornja u Pizi – nije se srušio ni nakon 650 godina Foto: UGC
Portal AnalitikaIzvor

Krivi toranj u Pizi stoji, na svoj prepoznatljiv način, već šest i po vjekova. Ali nije se uvijek naginjao pod istim uglom: da bi se dobio najdramatičniji pogled, najbolje vrijeme da se pogleda bilo je početkom devedesetih, kada je njegov nagib dostigao punih 5,5 stepeni.

Doduše, u tom trenutku, kada po nekim proračunima toranj više uopšte nije trebalo da stoji, bio je zatvoren za javnost, vjerovatno zbog straha da će ga sama težina zbog posjeta turista dovesti do toga da se sruši.

Urušavanje Građanske kule u Paviji iz jedanaestog vijeka 1989. godine takođe je imalo veze sa tim: zar se ne bi moglo učiniti nešto da se svjetski poznato obilježje Pize poštedi slične sudbine?

Dotadašnji pokušaji da se podigne Krivi toranj imali su, blago rečeno, šaroliku istoriju. Sagrađen na mekom tlu, počeo je da se naginje još u dvanaestom vijeku, prije nego što je njegova izgradnja bila završena.

Proces te izgradnje, u tom slučaju, trajao je skoro 200 godina; tokom jedne duge pauze (koja je trajala deceniju) u posebno teškom periodu za Republiku Pizu, toranj se zapravo dovoljno smirio da spriječi kasnije urušavanje, iako je ostao nagnut.

U kasnom trinaestom vijeku, najbolje rješenje za ovo stanje bilo je jednostavno izgraditi ostatak spratova u zakrivljenom obliku kao kompenzaciju.

Vjekovima nakon toga, pogled na Krivi toranj dovodio je u iskušenje generacije građevinskih inženjera da ga isprave. Čak je dovodio u iskušenje i one koji nisu inženjeri poput Benita Musolinija, koji je 1934. naredio da se velike količine betona upumpaju u njegov temelj. Kao i većina takvih operacija, samo su doveli do toga da se toranj dodatno nagne, piše Open Culture.

Tek u drugoj polovini dvadesetog vijeka, istraživači su tehnologijom analizirali temelje i tlo kako bi osmislili efikasno rješenje. Ovo je završilo uključivanjem uklanjanja zemlje kosom bušilicom ispod višeg kraja tornja, što ga je na kraju vratilo na oko četiri stepena, kao što je bilo prije skoro dva vijeka. Nakon naknadnih stabilizacijskih radova, garantovano je da će ostati u uspravnom položaju još najmanje dva vijeka.

Postavlja se pitanje, zašto ga nikada nije srušio zemljotres?

“Ispostavilo se da je mekano tlo u podnožju strukture uzrokovalo njegovu zapanjujuću slabost – toranj se naginjao i u vrijeme kada se gradio 1178.godine. Što i sadrži tajnu njegove strukturalne otpornosti“, piše Džo Kvirk iz „Global Construction Review“.

To znači da „mekoća tla, na kome je temelj, amortizuje toranj od vibracija na takav način da toranj ne reaguje na kretanje tla“. Sam element zbog kog se toranj nagnuo spriječio ga je da se ne prevrne, što je ironija koja odgovara činjenici da je takav naizgled pogrešno započet građevinski projekat postao jedna od najponosnijih turističkih atrakcija Italije, prenosi N1 Sarajevo.

Portal Analitika

Komentari (0)

Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Prijavi se Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.