Preeklampsija je stanje koje se javlja isključivo u trudnoći i to najčešće u drugoj polovini trudnoće. Ovo stanje karakterišu izrazito visok krvni pritisak, otoci ekstremiteta i lica, problemi sa radom jetre i bubrega trudnice i anemija.
Uzrok pojave ovog stanja je nepoznat, ali povezuje se sa preopterećenjem organizma za vrijeme trudnoće.
Može biti blaga i teška
Blag oblik preeklampsije se odražava u manjem skoku pritiska uz osrednje otoke
Teži oblik može ugroziti i bebu i majku jer dolazi do problema po rad jetre i bubrega žene, ANEMIJE, a u najtežem obliku, i do SMRTNOG ISHODA.
Ovo stanje se razvije i kod žena koje prije trudnoće nisu imale problema, ali je češće kod žena koje su prije trudnoće imale visok pritisak, šećernu bolest ili neko oboljenje bubrega. Isto tako, češće će do nje doći kod starijih trudnica, žena koje su i u prethodnoj trudnoći imale preeklampsiju i kod žena koje imaju višeplodnu trudnoću.
KAKO DOLAZI DO PREEKLAMPSIJE?
Najčešće se javlja u periodu drugog trimestra trudnoće, tačnije između 14. i 26. nedjelje, ali dešava se i da se ona pojavi i nešto kasnije, poslije 34. nedjelje.
Rana preeklampsija ukazuje na to da je u pitanju teži oblik oboljenja i uglavnom zahtijeva prIjevremeni porođaj kako se zdravlje majke i bebe ne bi dodatno pogoršalo ili čak završilo sa fatalnim posljedicama.
Važno je reagovati u što kraćem roku nakon dijagnoze rane preeklampsije jer se ona progresivno pogoršava kako trudnoća odmiče.
KOJI SU SIMPTOMI PREEKPLAMPSIJE?
Prvi simptomi preeklampsije su blago povećan pritisak, kao i povećana količina proteina u urinu
Većina budućih majki sa preeklampsijom nikada ne iskusi ništa više od blago povećanog pritiska.
Postoje i drugi simptomi koji mogu da ukažu na pojavu preeklampsije, kao što su: uporna i jaka glavobolja, izraženo zamućen vid, slabo mokrenje, GUBITAK SVIJESTI.
Jedan od vodećih uzroka smrtnosti majke i fetusa u trudnoći je upravo preeklampsija, zbog čega je važno informisati se na vreme i sprovesti adekvatnu terapiju.
POSLEDICE PREEKLAMPSIJE
Posledice preeklampsije mogu biti tragične, jer je upravo ova komplikacija u trudnoći vodeći uzrok smrtnosti kako majke tako i fetusa. Zanemarivanje preeklampsije u trudnoći ne mora nužno dovesti do tragičnih posledica, ali može dovesti do moždanog udara, oslabljenog rada srca, smanjenja funkcionalnosti jetre i bubrega, edemapluća, sljepila, HELLP sindroma...
Najčešće komplikacije trudnoće KOD FETUSA, koje nastaju kao posljedica preeklampsije su: slabo napredovanje ploda (intrauterusni zastoj u rastu ploda), potreba za prijevremenim porođajem zbog ugroženosti ploda i/ili trudnice, komplikacije usljed nezrelosti novorođenčeta uzrokovane prijevremenim rađanjem, prijevremeno odvajanje posteljice (abrupcija) i smrt ploda u materici. •
KAKO SPRIJEČITI PREEKLAMPSIJU?
Najbolji način da se spreči preeklampsija jeste preventiva, kao i za većinu drugih ozbiljnih oboljenja. U ovom slučaju preventiva je zdrav način života, pravilan režim ishrane i uspostavljanje drugih navika koje doprinose boljem kvalitetu života trudnice.
Trudnicama se preporučuje uravnotežena ishrana i raznovrsnost namirnica: svježe voće i povrće, jaja, mliječni proizvodi, meso, riba, žitarice. Osim toga, preporučuje se i redovna, ali umjerena fizička aktivnost, u skladu sa kondicijom i fizičkom spremnošću trudnice. Lagana šetnja i svjež vazduh su dovoljni.
Pored toga što trudnice same za sebe mogu uraditi kako bi spriječile pojavu preeklampsije, dio preventive je i redovan ljekarski pregled. Svaki simptom bi trebalo provjeriti jer od zdravlja trudnice zavisi i zdravlje bebe u stomaku.
SKRINING NA PREEKLAMPSIJU
Ovaj metod nam omogućava da veoma rano u trudnoći, već krajem prvog trimestra, dođemo do informacija o tome, koje trudnice imaju povećan rizik da ispolje ovaj poremećaj. Time se stiču uslovi da se adekvatnim praćenjem, uz intenzivan nadzor, blagovremeno pristupi liječenju, čime se učestalost komplikacija može smanjiti
Vreme skrininga na preeklampsiju se poklapa sa periodom kada se radi i skrining prvog trimestra (“Dabl-test”), a to je između 11 i 14 nedjeljE TRUDNOĆE
KAKO SE SKRINING RADI?
Ultrazvučno se mjere protoci kroz materične krvne sudove (aa. Uterinae) na standardizovan način
Mjeri se srednji arterijski pritisak na standardizovan način
Mjeri se visina i težina, na osnovu kojih se određuje indeks tjelesne mase (BMI),
Uzimaju se specifični anamnestički podaci od trudnice
Određuje se nivo specifičnih hormona iz krvi trudnice
ZA SVAKU PACIJENTKINJU SE PROCIJENJUJE INDIVIDUALNI RIZIK ZA ISPOLJAVANJE PREEKLAMPSIJE.
