Navodni slovenski ''non-paper'' kojim se predlaže komadanje Bosne i Hercegovine (BiH) nije jedini takav dokument koji kruži Evropom, i potrebno je da Brisel jasno digne glas, ocjenjuje bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).
“Dok se BiH bori s pandemijom, neuspjelim programom COVAX i sopstvenim političarima, za Brisel je otišlo nekoliko takozvanih ''non-papera'' o regiji. Radi se o nezvaničnim dokumentima, sačinjenim da testiraju političke prijedloge”, ocijenio je Švarc-Šiling u autorskom tekstu za DW, prenosi novinska agencija Beta.
On je naveo da je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio krajem marta u Briselu dokument koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da “pomogne” BiH na putu u EU.
Hrvatska nastoji održati BiH blokiranom
“Tim papirom hrvatska vladajuća HDZ podržava napore sestrinske stranke HDZ BiH da promijeni izborni zakon tako da se održi blokada BiH kao države, a Zagreb ima uticaj na donošenje odluka. U tom non-paperu se na prvi pogled ne prepoznaje da bi promjene zakona otvorile put stvaranju trećeg entiteta u BiH i, u krajnjem, njegovom pripajanju Hrvatskoj”, ocjenjuje njemački diplomata.
Dodao je da je prije samo nekoliko dana Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, potvrdio da je predsjednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavne posjete Sarajevu 5. marta rekao trojici članova Predsjedništva da je u EU sve više glasova koji pozivaju na dovršetak raspada Jugoslavije, i navodno pitao da li je moguća “mirna disolucija” BiH.
“Prema Komšićevim riječima, on i Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva, rekli su da mirno razdvajanje nije moguće, dok je Milorad Dodik izrazio suprotan stav. Nije novina da Dodik zastupa takvo mišljenje”, ukazao je Švarc-Šiling.
Istakao je da je u opticaju još jedan non-paper o “neriješenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata” nakon raspada Jugoslavije, koji je u februaru nezvaničnim kanalima predsjedniku Evropskog vijeća poslao premijer Slovenije Janez Janša, koji međutim poriče da je autor dokumenta.
“Dokument je izazvao pometnju jer se u njemu predlaže nastanak velikih Srbije, Hrvatske i Albanije. Bošnjacima bi ostao manji dio BiH. Nije čudo da su se protivnici takve ideje glasno pobunili – čak se pominju i oružani sukobi”, ukazao je Švarc-Šiling.
Kako je dodao, u dokumentu se govori o “tihoj proceduri”, to jest da se daleko od očiju javnosti u regiji i međunarodnoj zajednici opipava puls za takvu ideju, a ocijenio je da je “zastrašujuće što neki u međunarodnoj zajednici učestvuju u takvom ‘tihom’ savjetovanju”.
“Da li je potpuno zaboravljeno da je u BiH stravični rat izbio upravo zbog sličnih planova”, upitao je Švarc-Šiling.
Taj navodni non-paper, koji je ove sedmice objavio jedan slovenački portal, predviđa prije svega nastavak nacionalističke politike Srbije i hrvatske HDZ prema BiH, a prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Briselu ga nazivaju “slovenskim papirom”, istakao je bivši visoki predstavnik u BiH.
U autorskom tekstu za DW Švarc-Šiling navodi da Janša nije direktno opovrgao navode, već je naglasio da Slovenija “ozbiljno traži rešenja za razvoj regije kao i za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, ali da to ometaju tvrdnje kojima se slovenski non-paper povezuje sa ranijim planovima podjele BiH.
‘Ne postoji ništa što treba mijenjati’
On podsjeća da je američka ambasada u Sarajevu odgovorila na planove iz slovenskog papira jasnim saopštenjem u kojem se poziva na Dejtonski sporazum, uz stav da je BiH “demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa neporecivim teritorijalnim integritetom”.
“Stav EU također djeluje jasno: Ne postoji ništa što treba da se mijenja”, naveo je Schwarz-Schilling, ali kako je dodao, bez obzira na to “tihe procedure” su zabrinjavajuće vijesti – posebno uoči sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a gdje će na dnevnom redu biti i Zapadni Balkan, kao i pred samit Brdo-Brijuni u Kranju, koji bi trebalo da bude održan za dva mjeseca.
Nije jasno zašto je Slovenija, koja će uskoro preuzeti predsjedavanje EU-om, potpisala hrvatski non-paper, ali jasno je, dodao je on, da su ideje s kraja 80-tih koje su izražavali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i danas itekako žive.
“EU mora konačno da se postavi protiv nacionalističkih i fašističkih težnji – i kada dolaze iz sopstvenih redova. Politika prema Zapadnom Balkanu, a posebno BiH, mora biti jasna, transparentna i fokusirana. To je krajnje važno i zbog nacionalističkih strjemljenja unutar EU-a”, zaključio je Kristijan Švarc-Šiling.
