Društvo

Svaki sedmi migrant je tokom svog putovanja bio žrtva krijumčara

Svaka dvanaesta beba na svijetu se rodi kao migrantska, svaki sedmi migrant je tokom svog putovanja bio žrtva krijumčara, a Crna Gora je izgradila administrativni i institucionalni okvir za potpuno humano upravljanje migracijama.

Svaki sedmi migrant je tokom svog putovanja bio žrtva krijumčara Foto: PR Centar
PR Centar/Portal AnalitikaIzvor

To je saopšteno na informativnoj sesiji o prevenciji krijumčarenja migrantima i trgovine ljudima, koju je organizovao Pravni centar.

Trener za međunarodne standarde u oblasti trgovine ljudima i krijumčarenja, Irena Rakočević, kazala je da je jedna od najvećih zabluda da se svaki čovjek rađa slobodan.

„Ta sloboda je ograničena na mnogo načina. Kada je ova populacija u pitanju, ta sloboda je itekako ograničena. Svaka dvanaesta beba na svijetu se rodi kao migrantska, odnosno kao beba kojoj je od starta uskraćeno osnovno ljudsko pravo da raste uz minimum zadovoljenih egzistencijalnih potreba“, rekla je Rakočević.

Kada je u pitanju krijumčarenje ono, kako je rekla, nije usamljeno i Krivični zakonik Crne Gore osim krijumčarenja kao vrlo srodno djelo prepoznaje trgovinu ljudima i još jedno koje se malo pominje, a to je, kako je dodala, držanje u ropskom položaju.

„Svaki sedmi migrant je tokom svog putovanja bio žrtva krijumčara. Kada su u pitanju migranti koj prolaze kroz Crnu Goru, iskustva govore da je njihova krajnja željena destinacija neka od zemalja Evropske unije. Oni hoće da dođu u zemlju gdje će moći da žive od svog rada, gdje će im država pružiti socijalnu sigurnost, obrazovanje, novčanu naknadu, omogućiti da uče jezik“, rekla je Rakočević.

Iznos novca potreban za prelazak jedne granice se kreće od 500 do pet hiljada eura.

„Krijumčarenje nama kraja, jer su krijumšari od toga napravili biznis. Oni obično ugovore jednu cijenu, a tokom putovanja ta cijena samo dobija na snazi. I to je taj rizik gdje krijumčarenje u velikom broju slučajeva ima šansu da preraste u trgovinu ljudima“, kazala je Rakočević.

Prema njenim riječima trgovina ljudima ima tri pojavna oblika.

„Kada su u pitanju djeca to je uglavnom trgovina djecom radi usvojenja ili radi prodaje organa. Kada su u pitanju žene to je prostitucija. Kada su u pitanju mladi, zdravi muškarci to je trgovina organima ili uvlačenje u kriminalne grupe, gdje će za izvršioca da vrše krivična djela“, rekla je Rakočević.

Crna Gora je, kako je istakla, izgradila administrativni i institucionalni okvir za potpuno humano upravljanje migracijama.

„To je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova. Ova lica kada se nađu na teritoriji Crne Gore imaju pravo na boravak, prihvat, zdravstvenu zaštitu, smještaj, hranu, na informacije, besplatnu pravnu pomoć, pravo da podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu“, navela je Rakočević.

Najavažnije je pravilo, kako smatra, da čovjek u odnosu prema migrantima pođe od samog sebe, jer tada nikad neće pogriješiti.

„Ovo je populacija kojoj je svaka pa i najmanja pomoć itekako značajna. Pružite osmjeh u prolazu, jer ćete mu tako dati snagu za novu borbu, za novo traženje“, savjetovala je Rakočević.

Predstavnica Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talović, rekla je da je ona glas onih koji nemaju priliku da govore, glas onih koje slušaju, a ne čuju i glas onih koji nemaju glasa.

„Ja nikad nisam rekla migranti, izbjeglice, azilanti. Za mene su oni ljudi u pokretu. Moramo biti iskreni i reći da je Evropa pala na ovome ispitu. Evropa, umjesto da prihvata ljude, zatvara granice. Mi zaboravljamo da kroz našu zemlju prolaze piloti, grafički dizajneri, umjetnici, kreativni ljudi, inženjeri, ljekari. U torovima u koje se često zatvaramo zaboravljamo da smo ljudi“, rekla je Talović.

Prema njenim riječima, za posljednje tri godine kroz organizaciju Bona Fide prošlo je oko devet hiljada ljudi u pokretu „bez ikakve sistemske podrške države“.

„Oni su tu spavali, jeli, pili, svi okupani, ošišani, presvučeni. Koliko je tu obrka, oprane odjeće, posteljine, ne znam. Oni za nas nisu bili brojevi, oni su za nas bili ljudi. Neki su bili jednu noć, neki sedam mjeseci. Mi smo dijelili sa njima život. Nismo imali nikad nijedan problem, nijedan incident“, rekala je Talović.

Krijumčari su vrlo dobro organizovani i oni su, kako je rekla, država za sebe.

„Krijumčari ne mogu krijumčariti bez podrške nekoga iz sistema. Ne možete prokrijumčariti grupu ljudi i sve to organizovati bez podrške sistema“, kazala je Talović.

Istakla je da je policija Crne Gore položila ispit kada je u pitanju ovaj talas ljudi u pokretu.

„Kao društvo nismo položili ispit. Da smo svi iz svojih pozicija učinili samo malo njima bi bilo bolje. Ovo je tema o kojoj moramo razgovarati, sa kojom se moramo suočiti i iz ovog procesa koliko god bio težak, mučan i bolan, iz njega možemo izaći samo bolji“, smatra Talović.

Agdur iz Maroka je rekao da mu se sviđa u Crnoj Gori, da je upoznao dobre ljude, koji su mu mnogo pomogli.

I Soroš iz Irana je srećan što živi u Crnoj Gori. Došao je, kako je rekao, prije 28 mjeseci. Radi i stekao je prijatelje, a ljudi i kultura ga podsjećaju na domovinu.

Direktor NVO Pravni centar, Luka Kovačević, pojasnio je da je radionica aktivnost projekta „Kampanja za jačanje lokalnih zajednica u prevenciji krijumčarenja migranata“ koji Pravni centar realizuje u saradnji sa IOM-om u sklopu šireg programa Regionalna podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama na Zapadnom Blakanu i Turskoj, Faza II, koji finansira Evropska unija.

Portal Analitika