Građani Švajcarske odbacili su na referendumu dvije inicijative – onu koja se odnosi na neutralnost zemlje i prijedlog o prehrambenoj bezbjednosti, pokazuju preliminarni rezultati.
Prema dosadašnjim rezultatima, inicijativa kojom je traženo da se u Ustav uvede odredba o „uvijek važećoj“ neutralnosti dobila je oko 30 odsto glasova, dok je protiv bilo približno 70 odsto birača. Izlaznost je iznosila oko 47 odsto.
Prijedlog je tokom kampanje otvorio pitanje budućeg položaja Švajcarske i načina na koji bi zemlja trebalo da primjenjuje svoju tradicionalnu politiku neutralnosti u međunarodnim sukobima.
Švajcarska neutralnost međunarodno je priznata 1815. godine, nakon Napoleonovih ratova, ali način na koji je država primjenjuje nije u potpunosti preciziran Ustavom.
Zagovornici inicijative tražili su da se u najviši pravni akt zemlje unese odredba prema kojoj Švajcarska ne bi mogla da pristupa vojnim ili odbrambenim savezima, niti da sa njima sarađuje, osim u slučaju napada. Predlagano je i da Bern ne učestvuje u sankcijama koje nijesu odobrile Ujedinjene nacije.
Desničarska Švajcarska narodna partija (SVP) podržala je inicijativu, uz obrazloženje da je tradicionalna neutralnost zemlje narušena nakon što je Bern uveo sankcije Rusiji. Tokom kampanje širom zemlje bili su postavljeni plakati sa porukom: „Bez rata, da neutralnosti“.
Većina političkih stranaka, kao i švajcarska Vlada, usprotivili su se prijedlogu. Ministar spoljnih poslova Ignacio Kasis upozoravao je da bi njegovo usvajanje moglo ograničiti bezbjednosnu politiku zemlje, uključujući mogućnost zajedničke vojne obuke sa NATO-om.
Da je inicijativa prošla, Švajcarska bi praktično bila ograničena u uvođenju sankcija Rusiji ukoliko ih prethodno ne bi odobrio Savjet bezbjednosti UN-a, u kojem Moskva ima pravo veta. Takođe, vojna saradnja sa savezima poput NATO-a bila bi dozvoljena samo u slučaju napada na Švajcarsku ili neposredne prijetnje.
Prema postojećem sistemu, stalna neutralnost Švajcarske priznata je međunarodnim pravom, dok Bern zadržava mogućnost da samostalno određuje način na koji primjenjuje svoju politiku neutralnosti.
Protivnici inicijative tvrdili su da bi strože ustavno definisanje neutralnosti smanjilo prostor Švajcarskoj da reaguje na međunarodne krize i prilagođava svoju politiku promjenama u međunarodnim odnosima.
Na referendumu je odbačena i inicijativa o prehrambenoj bezbjednosti, kojom je bilo predviđeno da Švajcarska u narednih deset godina poveća stepen samosnabdijevanja hranom na 70 odsto.
Prema preliminarnim rezultatima, oko 73 odsto građana glasalo je protiv ovog prijedloga.
Inicijativa je imala za cilj povećanje domaće proizvodnje hrane i jačanje sigurnosti snabdijevanja, dok su protivnici upozoravali na moguće posljedice obaveznih ciljeva i rokova koje bi država morala da ispuni.
Nijedna od dvije inicijative nije dobila ni potrebnu većinu kantona, odnosno takozvanu kantonalnu većinu koja je neophodna za promjenu Ustava.
Konačni rezultati referenduma očekuju se nakon završetka brojanja glasova u svim opštinama.
