Vlada Njemačke planira promjenu pravila za uvoz radnika sa Zapadnog Balkana od 1. januara 2027. godine. Umjesto 50.000, broj viza bi mogao biti prepolovljen na 25.000 godišnje. Ista najava postojala je i prošle godine nakon potpisivanja koalicionog sporazuma CDU/CSU-a i SPD-a.
Prema trenutnim pravilima, Vlada Njemačke dozvoljava građanima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije da rade u Njemačkoj ukoliko imaju ugovor o radu.
Kao dio reformskog paketa od 34 tačke, CDU/CSU i SPD planiraju da prepolove broj izdatih viza od 1. januara 2027. godine sa 50.000 na 25.000 godišnje. Centralni savez njemačkog građevinarstva (ZDB) upozorava na gubitak radnih mjesta i posljedice po mnoge infrastrukturne projekte.
"Ovo bi bio težak udarac za građevinsku industriju. Blizu 30 odsto viza odlazi u građevinski sektor. Nijedna druga grana industrije ne koristi ovu regulativu u tolikoj mjeri", saopštio je Centralni savez.
Vlada Njemačke pravda ovo smanjenje rastom nezaposlenosti u Njemačkoj.
Prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje (BA), Pravilo za Zapadni Balkan se uglavnom odnosi na sve vrste zaposlenja, čak i bez kvalifikacija. Isključene su samo regulisane profesije, poput doktora, ali se u tim slučajevima prvo mora priznati kvalifikacija.
"Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš. Za građevinsku industriju, ova regulativa je najuspješniji model za regrutovanje radnika i stručnjaka iz trećih zemalja. Snažno upozoravamo na posljedice prepolovljavanja kvote. Građevinska industrija bi do kraja godine mogla izgubiti 8.000 radnika", kaže Feliks Paklepa, generalni direktor ZDB-a, prenosi Klix.ba.
Potražnja za vizama za Zapadni Balkan uglavnom je velika. Kvota za 2025. godinu bila je iscrpljena već krajem novembra, te su aplikacije morale biti odbijene.
Prema navodima ZDB-a, Savezna agencija za zapošljavanje je prošle godine izdala čak 105.000 odobrenja, jer zbog dugih perioda čekanja u viznim odjeljenjima svako odobrenje ne mora rezultirati ulaskom u zemlju.
"Ova regulativa funkcioniše tačno onako kako kreatori politika zamišljaju legalnu migraciju. Svako ko dođe mora imati ugovor o radu", rekao je Paklepa.
Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), 98 odsto imigranata je zaposleno. Blizu 58 odsto radi kao stručna radna snaga, specijalisti ili eksperti, iako to nije uslov.
"Pravilo za Zapadni Balkan predstavlja useljavanje radi posla, a ne radi socijalne pomoći. Sami CDU/CSU i SPD su ga uveli 2016. godine. Ne bi trebalo sada da uništavaju vlastiti uspješan model", naglašava Paklepa.
Građevinska industrija poziva saveznu vladu da zadrži kvotu na najmanje 50.000, da digitalizuje i ubrza vizne procedure, te da razmotri mogućnost proširenja programa na druge zemlje porijekla.
