Na to rješenje OMP ima pravo žalbe, pa je izvjesno da će se za nastavak postupka čekati ocjena Apelacionog suda da li je riječ o preciziranju tužbe, kako tvrde iz OMP-a ili preinačenju, kako tvrde iz Plantaža.
Advokat Plantaža Miloš Komnenić je ranije kazao da će, ako sud dozvoli preinačenje, tražiti prekid postupka do okončanja krivičnog koji se pred Višim sudom vodi protiv bivše direktorice Plantaža Verice Maraš i članova odbora direktora Veselina Vukotića i Božidara Mihajlovića. Oni se terete da su zaključenjem ovog poravnavanja zloupotrijebili položaj, pa OMP-u pribavili protivpravnu imovinsku korist, a Plantažama nanijeli štetu.
OMP je pred Privrednim sudom pokrenuo postupak radi sprovođenja poravnavanja koje su u aprilu 2020. godine potpisali sa ranijim menadžmentom Plantaža, kojim je bilo predviđeno i da Plantažama pripadne vlasništvo nad fabrikom briketa koja nikada nije proradila.
Plantaže su u oktobru prošle godine SDT-u podnijele prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva koji se odnosi na poništaj poravnanja, zbog sumnje da je zaključeno usljed izvršenja krivičnih djela. Ukazuju da postoji mogućnost da Plantaže, ukoliko bivše rukovodstvo bude osuđeno, traži ništavost poravnanja, dodajući da je to razlog da se postupak prekine do okončanja krivičnog postupka, imajući u vidu da je preinačeni tužbeni zahtjev usmjeren na cjelokupno izvršenje spornog poravnanja.
Advokat OMP-a Nikola Martinović je kazao da Plantaže u ovom postupku nijesu tražile ni poništaj ni utvrđivanje ništavosti poravnanja, a to što su u krivičnom postupku istakli imovinsko-pravni zahtjev, nema uticaja na ovaj postupak, posebno jer OMP nije okrivljeni u tom postupku. Protivi se prijedlogu Plantaža za prekid postupka do okončanja krivičnog, te ocjenjuje da jedino služi odugovlačenju.
"Ovakva pravna konstrukcija da se traži prekid postupka zbog postojanja krivičnog postupka protiv lica koja nijesu učesnici u parnici, predstavljala bi obesmišljavanje svake parnice, a eventualna odgovornost trećih lica u odnosu na tuženog je građansko-pravni odnos koji se mora riješiti između njih i sa tim odnosom OMP nema nikakve veze", stav je Martinovića.
OMP je inicijalno tužio Plantaže za naknadu štete od šest miliona eura okrivljujući ih za to što fabrika nikada nije proradila, dok su iz Plantaža odgovorili kontratužbom. Više vještaka je u tom postupku tvrdilo da je krivica ipak na strani OMP-a, zbog čega je poravnanje koje je tadašnji menadžment Plantaža potpisao, bilo iznenađenje čak i za njihove advokate, koji su javno saopštili da je to urađeno bez njihovog znanja. Nakon što je promijenjen menadžment Plantaža, novo rukovodstvo se oglušilo na ovo poravnanje, zbog čega je OMP inicijalno preko izvršitelja naplatio 350.000 eura, ali su ga Plantaže kontraizvršenjem vratile, nakon što je Privredni sud ukinuo rješenje izvršitelja.
