Tarife znače da će kompanije koje unose stranu robu u SAD morati plaćati poreze vladi, a stručnjaci kažu da bi te kompanije mogle prenijeti troškove na potrošače.
"Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slivaju u Sjedinjene Američke Države", naveo je Trump na društvenim mrežama nekoliko minuta prije početka primjene novih tarifa u ponoć u Vašingtonu.
Među 90 zemalja svijeta, nove carine primjenjuju se i na zemlje Zapadnog Balkana, a za Crnu Goru one iznoose 10 odsto.
Srbija će plaćati carinu od 35 odsto, Bosna i Hercegovina 30, Sjeverna Makedonija 15, a Kosovo 10 odsto
Tu je i Hrvatska, članica Evropske unije, čiji će proizvodi pri uvozu u SAD biti ocarinjeni 15 odsto.
Osam velikih trgovinskih partnera na koje otpada 40 odsto američke trgovine postiglo je okvirne sporazume s Vašingtonom, što uključuje Evropsku uniju (EU), Japan i Južnu Koreju. Oni su osigurali osnovnu stopu od 15 odsto.
Velika Britanija je dogovorila 10 odsto, a Vijetnam, Indonezija i Filipini između 19 i 20 odsto.
Istovremeno, Brazil se suočava s jednom od najviših američkih tarifnih stopa na svijetu, sa stopom od 50 odsto, koja se primjenjuje na većinu robe.
Indija će takođe biti pogođena stopom od 50 odsto, koja stupa na snagu 27. avgusta.
Kad je u pitanju Kina, pregovori su još u toku, a i Vašington i Peking su se složili da odgode sve nove tarife do 12. avgusta.
Meksiko je takođe dobio odgodu jer je Tramp rekao da će se naplaćivati po trenutnim stopama još 90 dana, izbjegavajući prijeteće povećanje na 35 odsto.
Kanada se već suočava s tarifom od 35 odsto, koja je na snazi od prošlog petka, iako je većina robe izuzeta prema trgovinskom sporazumu SAD-a, Meksika i Kanade.
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) počela je naplaćivati veće carine 6. avgusta u 00.01 sati po istočnom vremenu, nakon sedmica neizvjesnosti oko konačnog procenta Trampovih mjera i ubrzanih pregovora sa zemljama širom svijeta koje su željele da ih snize.
Proizvodi utovareni na američke brodove i oni u tranzitu prije ponoći mogu nastaviti ulaziti u SAD bez novih mjera do 5. oktobra, objavio je CBP ranije ove sedmice.
Uvoz iz mnogih zemalja prethodno je bio podložan osnovnoj stopi od 10 odsto nakon što je Tramp pauzirao veće carine najavljene početkom aprila. Ali američki predsjednik je od tada često mijenjao svoje planove, namećući veće stope nekim zemljama.
Tramp je promovisao carine kao način smanjenja upornog trgovinskog deficita. Ali uvoznici su nastojali izbjeći poreze uvozeći više robe prije nego što su nove carine stupile na snagu, navodi AP.
Kao rezultat toga, trgovinski debalans od 582,7 milijardi dolara za prvu polovinu godine bio je 38 odsto veći nego u 2024.
Ukupna potrošnja na građevinarstvo pala je za 2,9 odsto u protekloj godini, a radna mjesta u fabrikama koje je obećao Tramp do sada su rezultirala gubitkom radnih mjesta.
