Balans između zdravlja i ekonomije je apsolutno neophodan. Nema ekonomije bez zdravih građana. Ali, nema ni zdravlja bez ekonomije. Crna Gora nije mogla ove godine sebi da dozvoli još jednu katastrofalnu turističku sezonu. Zahvaljujući pametnim odlukama Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja, u ovom trenutku možemo svi biti ponosni na te rezultate...
Ovo su rečenice koje je juče na konferenciji za medije, povodom obznanjivanja novih epidemioloških mjera u Institutu za javno zdravlje, izgovorila državna sekretarka za razvojne ekonomske politike pri Ministarstvu ekonomskog razvoja, Milena Lipovina-Božović.
Ona je, aludirajući indirektno na Pobjedu, kazala kako posljednjih dana u dnevnoj štampi „imamo priliv nevjerovatnih tekstova“.
"Ne. Odgovorno tvrdim da ovoj Vladi turizam i ekonomija nijesu ispred zdravlja. To je svakom dobronamjernom potpuno jasno", kazala je ona da bi potom rekla da su „svima u glavu ušle brojke od prošle godine. Pad od 15 procenata bruto društvenog proizvoda i 88 odsto pada turizma“.
"To su nevjerovatne brojke koje nama ne dozvoljavaju luksuz da na bilo koji način biramo između zdravlja i ekonomije", kazala je Lipovina-Božović.
Ona je prethodno, nakon saopštavanja novih mjera koje donijela Vlada kojima se tretira ulazak u Crnu Goru stranaca i crnogorskih državljana koji dolaze iz inostranstva, a na pitanje novinara upućeno epidemiologu i direktoru IJZ-a dr Igoru Galiću, da objasni logiku da se za putnike iz Njemačke, Češke ili Mađarske gdje su 14-dnevne kumulativne incidencije infekcije od 9 do 60 traže dokazi o vakcinaciji ili negativni testovi, a da se iz zemalja regiona gdje su incidencije od 200 do preko 750 ulasci odobravaju bezuslovno, zapravo potvrdila tezu o kojoj smo ranije pisali u Pobjedi.
Sa jučerašnje pres konferencije (Foto: Vlada Crne Gore/Saša Matić)
Ona je kazala da je za Crnu Goru veoma važno da bude otvorena prema regionu i, umjesto prvog epidemiologa u Crnoj Gori, preuzela na sebe da govori o epidemiološkoj situaciji, tvrdeći da incidencija nije baš toliko velika u zemljama u regionu te da su stvari pod kontrolom i da ne postoji veći epidemiološki rizik.
"Važan aspekt je da imamo i još pola avgusta i septembar kad je turistička sezona ovdje veoma važna. Mislim da bi se turistički privrednici i te kako zapitali što se desilo kada bi im onemogućili protok turista iz regiona. Time bismo ih totalno izuzeli iz prihoda koji bi im omogućili da prežive", rekla je Lipovina-Božović uz ocjenu da je to potpuno prirodna odluka.
Na dodatnu konstataciju novinara da je epidemiološki rizik višestruko manji za dolazak turista iz Mađarske gdje je incidencija 9, ili Češke gdje je oko 20 u odnosu na Kosovo gdje je 762, pa se njima ipak nameću restriktivne mjere, ona je kazala da „mnogo teže možemo da kontrolišemo situaciju sa zemljama EU i svijeta, nego sa zemljama u regionu“, te da se „situacija mnogo bolje, ovako, drži pod kontrolom“, ma šta to značilo.
Direktor IJZ-a Igor Galić, kasnije je kazao da u svim zemljama svijeta, pa i Crnoj Gori, zdravstveni sektor uvijek ima maksimalistički pristup restriktivnim mjerama i da nakon toga ide dijalog u okviru raznih tijela unutar države.
"Ali nije samo zdravstveni sektor taj koji donosi odluke. Svi imamo svoje indikatore na osnovu kojih procjenjujemo situaciju. Na osnovu svega toga se donosi konačna odluka. Epidemiološka situacija prije sezone je svakako bila povoljnija i u tom smislu su bile predložene mjere koje su tada važile. Pažljivo smo pratili epidemiološku situaciju i svoja zapažanja proslijedili nadležnim institucijama. Uvijek smo insistirali da osnovne mjere uz obavljenu vakcinaciju budu poštovane, i to bi nam donijelo situaciju u kojoj bi imali manje slučajeva u trenutku kad traje turistička sezona", rekao je Galić.
VAKCINA SMANJILA HOSPITALIZACIJU
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović komentarisala je analizu Pobjede koja govori o tome da iako brojevi novootkrivenih slučajeva infekcije korona virusom rastu procenat hospitalizovanih u odnosu na broj aktivnih slučajeva pada, pa smo sa oko 10 procenata početkom jula sada na nekih 3,5 odsto onih koji završe u bolničkim posteljama.
"To je jedan od pokazatelja koji dokazuje da, na svu sreću, imamo blažu kliničku sliku kod naših pacijenata. Definitivno jedino logično objašnjenje je da imamo određen procenat stanovništva koji je vakcinisan", kazala je Radulović naglašavajući da je neophodno da se vratimo i osnovnim mjerama - nošenju maski i držanju distance.
Prema njenim riječima, nastavak vakcinacije, higijena ruku, distanca i maska su ključevi da i tokom jeseni imamo nisku stopu hospitalizacije.
Ona je takođe kazala da je prethodne godine u periodu od maja do avgusta urađeno oko 35.000 testova, a da je ove godine u istom peridou urađeno preko 190 hiljada testova, te da je u odnosu na prošlu godinu, u prosjeku, procenat pozitivnih testova bio gotovo upola manji, odnosno oko pet i po odsto.
Kako su to, kao što je i sama dr Radulović kazala, podaci IJZ-a, od te institucije smo zatražili odgovor na pitanje koliki je bio udio brzih antigenskih u odnosu na PCR testove u pomenutom periodu, s obzirom na činjenicu da prethodne godine Crna Gora, a ni svijet, nije raspolagala tom vrstom testova.
Kako na konferenciji za novinare nijesmo dobili dogovor, iz IJZ-a nam je kasnije tokom dana stigao odgovor da nam ta ustanova može pružiti samo podatke testova obrađenih u državnim ustanovama.
Naime, prema podacima IJZ, u periodu od 1. maja do 18. avgusta, u državnim i privatnim laboratorijama u Crnoj Gori, je urađeno ukupno 197.079 analiza.
"U državnim ustanovama je urađeno 89.846 testova i to PCR analizom 49.734, a 40.112 analiza brzim antigenskim testom", navodi se u odgovoru Pobjedi.
Za ulazak u zemlju potrebna vakcinacija ili negativan test, za region bez ograničenja
Vlada je donijela nove epidemiološke mjere protiv širenja korona virusa kojima se ulazak u Crnu Goru, državljanima Crne Gore i strancima, osim onima iz zemalja regiona, omogućava samo uz dokaz o potpunoj vakcinaciji, vakcinaciji jednom dozom, negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili dokaz o preboljenom kovidu u periodu od ne manjem od 14 dana ili negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.
Za one koji nemaju ove dokaze obavezna je četrnaestodnevna samoizolacija koju je moguće prekinuti nakon šestog dana od ulaska u Crnu Goru uz negativan PCR test.
U Crnu Goru se i dalje bezuslovno ulazi iz zemalja regiona - Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije.
Kako je kazao direktor Insituta za javno zdravlje Igor Galić, ova četiri uslova važe i za organizaciju proslava, svadbi i veselja. Izvođenje muzike unutar ugostiteljskih objekata je i dalje zabranjeno.
Bioskope, pozorišta i druge kulturne objekte moguće je posjetiti takođe uz posjedovanje potvrde koja dokazuje ispunjenost makar jednog od četiri uslova.
Na otvorenom javnom mjestu je zabranjeno okupljanje i zadržavanje preko 50 osoba, uz poštovanje epidemioloških mjera.
Sahrane se obavljaju uz zabranu primanja saučešća, uz prisustvo maksimalno do deset lica uz obavezno pridržavanje mjerama nošenja maske.
Mjere će biti na snazi do 10. septembra. Iako je na konferenciji za novinare saopšteno da će mjere stupiti na snagu danas, nekih sat nakon održane konferencije za medije Vlada je saopštila da će mjere biti u primjeni zapravo od 24. avgusta.
Kako će početi škola 1. septembra – niko ne zna
Nakon jučerašnje konferencije za novinare na kojoj je bila i predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, direktorica Direktorata za tercijalno obrazovanje Nada Ojdanić, roditelji su ostali samo još više zbunjeni u pogledu početka školske godine.
Jedino što je izvjesno, za sada, je da će školska godina početi 1. septembra.
Direktor IJZ-a Igor Galić saopštio je juče da je preporuka te institucije da časovi budu u trajanju od 30 minuta, a Ojdanić da je stav tog resora da školska godina počne 1. septembra.
Više od te dvije informacije nijesu se mogle čuti, čak ni na insistiranje novinara.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta u utorak oglasilo se u javnosti i saopštilo na koji način će da se odvija nastava u školama od 1. septembra, ostavljajući dojam da su se o mjerama dogovorili sa drugim nadležnim organima, ali se ispostavilo, ipak, da to nije učinjeno.
Časovi će da traju 45 minuta, obavezno je da se nose maske, zabraniće se korišćenje flašica sa vodom, pa će u upotrebi biti jednokratne čaše..., neke su od mjera koje su predočili početkom nedjelje.
"Shodno epidemiološkoj procjeni imamo dvije mogućnosti - trajanje časa 45 minuta i za onu od 30 minuta. Spremni smo i za jednu i drugu. Preporuke UNICEF-a i SZO je da se škole zatvaraju posljednje u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije. Međutim, ukoliko dođe do još restriktivnijh mjera spremni smo i na on lajn nastavu. Imamo pripremljeno preko 8.000 nastavnih sadržaja pa u svakom trenutku možemo da pređemo na on lajn metodu. Snimljeni sadržaj pokriva osnovne škole i u većini slučajeva srednje škole", kazala je juče Odjanić.
Galić je kazao da iz dana u dan prate situaciju i objasnio da nijesu mogli prije mjesec dana dati preporuke za početak školske godine.
"Djeca će spremno dočekati školsku godinu. Kakva bude epidemiološka situacija takve će biti i preporuke i mjere", rekao je Galić i pojasnio da će se do početka školske godine radna grupa sastajati do tri puta nedjeljno radi procjene situacije.
"Preporuka Vlade je da se trajanje školskog časa ograniči na 30 minuta", kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.
