Dok stručnjaci različito govore o novogradnji i propisima, većina građana kaže da bi stan kupila u zgradama građenim neposredno nakon zemljotresa.
Gradi se brzo, sa dozvolama, bez dozvola, juri se za profitom i kvadratima betona na kopnu i u moru. Koliko se u brzini misli na sigurnost objekata u slučaju zemljotresa, upitno je. Ako se prate propisi, problema ne bi trebalo biti, smatra jedan od vodećih stručnjaka za seizmiku, profesor Srđa Janković.
"Mislim da je to unaprijeđeno, da kažem, da se poštuje čitava procedura, da su zgrade koje se danas rade sigurnije nego koje su se radile u prošlosti", kaže Janković.
Inženjerka sa dvije i po decenije iskustva na gradilištima u Boki, Tamara Beko, svjedoči da u praksi ipak ima problema.
"U posljednjih 10 godina vlada jedno takvo neznanje i nepoštovanje struke, nadzornih organa prvenstveno, koje investitori doživljavaju kao nužno zlo koje moraju angažovati. Danas su se promijenili propisi koji otvaraju mogućnost investitorima da definišu vijek eksploatacije njihovih objekata, čime se znatno mogu oboriti koeficijenti seizmičnosti na koje se dimenzionišu objekti. I to može biti jako veliki problem u budućoj eksploataciji, s obzirom da mi u gradu imamo objekata koji su već stariji preko 50 godina i preživjeli su zemljotres, a to ne znači da će novoizgrađeni imati taj kapacitet", kaže ona.
Oni koji štede na količini i kvalitetu materijala vode se devizom "neće valjda", a hoće, jer živimo u području visokog seizmičkog rizika.
"I da podsjetimo da je ovo seizmički aktivno područje. Ti zemljotresi će se ponavljati, oni su rijetki i onda ljudi zaborave. Međutim, oni će se dešavati", kaže Janković.
Ako pitate mještane, većina bi stan kupila u zgradama građenim neposredno nakon zemljotresa. Utješno je da ima načina da se provjeri kvalitet i stare i nove gradnje.
