Na studijski master program „Studije roda“ ove godine upisano je 18 studenata i studentkinja, a očekivanja su da će interesovanje u narednim godinama biti znatno veće zbog velike zainteresovanosti za ovaj program. To je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, kazala ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i jedna od studentkinja ovog smjera, Slavica Striković.
Otvaranje smjera „Studije roda“ na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, prema njenim riječima, otvara važna pitanja o položaju i pravima žena i muškaraca u crnogorskom društvu.
Crna Gora, kako navodi Striković za TV E, ima relativno dobar zakonski okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, za šta dobija i pohvale Evropske unije. Ipak, ističe da je patrijarhat i dalje snažno prisutan i da se kroz ukorijenjene običaje i društvene norme često obesmišljava primjena postojećih zakona.
- Različita plata za isti rad, rast rodno zasnovanog nasilja, mali broj žena u politici uprkos zakonskim kvotama, svega 18 odsto ministarki u Vladi, kao i gotovo nepostojeće učešće žena na mjestima odlučivanja, čak i u profesijama koje su izrazito feminizirane poput obrazovanja i zdravstva, pokazuju dubinu problema. Žene obavljaju najveći dio posla, ali kada je riječ o odlučivanju, izvještavanju ili političkoj vidljivosti – njih gotovo da nema“, kazala je Striković za TV E.
Podsjetila je da je i ranije bilo pokušaja otvaranja sličnog studijskog programa, ali da za to nije postojala dovoljna institucionalna volja, te da su se tek sada stekli svi uslovi za njegovo pokretanje. Proces dobijanja licenci i akreditacija trajao je dvije godine, a upis je realizovan početkom oktobra.
Striković naglašava da je cilj da „Studije roda“ postanu dugoročan i održiv projekat koji će proizvesti konkretne promjene u društvu, prije svega kroz kvalitetne nastavne programe i angažman stručnih predavača i predavačica.
- Ideja je da se kroz generacije formira čitav korpus ljudi osposobljenih za naučno-istraživački rad, ali i spremnih da stečena znanja primjenjuju u sektorima iz kojih dolaze – javnom, privatnom, medijima i nevladinom sektoru. Kroz rodnu prizmu možemo prepoznati da mnoge pojave koje smatramo normalnim predstavljaju duboku nepravdu, i da svi imamo odgovornost da narednim generacijama ostavimo pravednije i bolje društvo- zaključila je Striković.
