Turizam ove zemlje već bilježi negativne posljedice, nakon otkazivanja desetaka letova i hotelskih rezervacija iz Izraela.
"Tri izraelske avio-kompanije privremeno su obustavile putničke letove ka Crnoj Gori. Otkazali su više od 70 letova ka Tivtu planiranih do kraja juna", upozorili su iz Aerodroma Crne Gore za Radio Slobodna Evropa.
Napad Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na nuklearna i vojna postrojenja u Iranu i prijetnje zatvaranjem glavnih plovnih puteva, izazvale su blaži potres na naftnom tržištu i povećanja cijena sirove nafte i njenih derivata.
Daljnja moguća događanja, nakon zaključivanja primirja, uglavnom, su hipotetska i ovise o tome hoće li i koliko će sukob eskalirati i izazvati šire poremećaje na globalnom energetskom tržištu.
Otkazani letovi prema Crnoj Gori
Aviosaobraćaj iz Izraela prema Crnoj Gori je, prema posljednjim informacijama, obustavljen do 30. juna.
Za sada je poznato da su otkazane hotelske rezervacije izraelskih turista u Kolašinu, na sjeveru Crne Gore, kako je za državnu crnogorsku televiziju kazala Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina.
Prošlog ljeta iz Izraela je avionima u Crnu Goru stiglo više od 130.000 putnika.
"Od aprila do oktobra, na liniji Tel-Aviv – Tivat opsluženo je oko 112.000 putnika, dok smo na ruti Tel-Aviv – Podgorica opslužili više od 18.500 putnika", kazali su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Ranije je ministrica turizma Simonida Kordić izjavila da je 2024. bila rekordna godina po broju izraelskih turista.
Podaci državne Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da je prošle godine u Crnoj Gori bilo 74.000 turista iz Izraela, koji su ostvarili 249.000 noćenja. Prema tim podacima oni su bili najbrojniji vanevropski turisti u toj zemlji i njihov broj neprekidno raste od 2021. godine.
Za ovu godinu bio je najavljen dolazak 200.000 turista, kako je u maju kazao Nimrod Rinot, počasni crnogorski konzul u Izraelu.
Iz Ministarstva energetike su upozorili da bi "zbog aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku" cijene nafte mogle rasti i tvrde da za sada nije ugroženo snabdijevanje naftnim derivatima.
"Podsjećam da su 2022. [kad je počela ruska invazija na Ukrajinu] brojni proizvodi i usluge poskupjeli bez realne osnove, i te cijene se nijesu vratile, iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25 odsto. Takva praksa je neodgovorna", kazao je ministar energetike Admir Šahmanović i dodao da se ne smije dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja.
Glavni rizik za Srbiju energetska kriza
"U slučaju rasplamsavanja krize na Bliskom Istoku glavni ekonomski rizik za Srbiju je u vezi sa energentima, pre svega naftom i gasom", kazao je za RSE Branimir Jovanović, iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (Institute for International Economic Studies WIIW).
Jovanović upozorava da, ako bi se ponovio scenarij iz 2022. godine nakon izbijanja rata u Ukrajini da se cijene energenata zadrže na višem nivou nekoliko mjeseci, to bi dovelo do rasta cijena i pogoršanja životnog standarda.
"Cene hrane na svetskim berzama, takođe, trenutno ne beleže značajnije promene, jer Bliski Istok nije veliki izvoznik hrane za razliku od Ukrajine. Zato bih rekao da se trenutno čini da direktne posledice ovog sukoba neće biti dramatične, osim ako ne dođe do ozbiljne eskalacije, poput zatvaranja Ormuskog moreuza ili proširivanje sukoba", kazao je Jovanović za RSE.
Naftna industrija Srbije (NIS), koja je većinski u ruskom vlasništvu, ključna je za uvoz, prodaju i preradu nafte u Srbiji. Njeno poslovanje postalo je složenije nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, što je dovelo do uvođenja sankcija EU i SAD-a prema Moskvi.
Oko 80 posto sirove nafte koja se prerađuje u rafineriji Pančevo dolazi iz uvoza. Prije invazije na Ukrajinu, 30–50 posto uvezene nafte dolazilo je u NIS iz Rusije, no danas većinu čine iračka, ruska i kazahstanska nafta, uz manji udio norveške.
Vlada Srbije je odmah nakon početka rata ograničila cijene naftnih derivata kako bi očuvala energetsku stabilnost, a Ministarstvo energetike od tada svakog petka objavljuje nove cijene goriva.
Srbija je i dalje visoko ovisna o ruskom prirodnom plinu, a većinu nabavlja od Gazproma. U 2025. godini 80 posto plina dolazilo je iz Rusije, što je, ipak, pad u odnosu na prethodnu godinu.
Srbija je započela diverzifikaciju uvozeći plin iz Azerbajdžana, s kojim je dogovorena godišnja isporuka do 400 miliona kubika, a do 2027. planira se povećanje te količine na trećinu ukupne potrošnje.
Poslovanje BiH s Bliskim Istokom zanemarivo
BiH nema značajne trgovinske odnose sa zemljama Bliskog istoka, uključujući Iran i Izrael, te je ukupna robna razmjena zanemariva kada se promatra u kontekstu ukupne vanjske trgovine.
"Naše stvarne ranjivosti su u energetskoj zavisnosti i inflaciji. Postoje neke pojedinačne firme čiji je trgovinski odnos s tim zemljama značajan, one će imati posljedice, ali njih nema puno", kazao je za RSE Milenko Krajišnik, profesor vanjske trgovine i međunarodnih trgovinskih odnosa iz Banja Luke.
BiH je u potpunosti ovisna o uvozu naftnih derivata, uglavnom, iz rafinerija u Hrvatskoj i Srbiji, te dijelom iz Italije, kao i uvozu gasa iz Rusije putem Turskog toka.
"Zatvaranje Ormuskog moreuza ili Sueskog kanala koji otvaraju vodene puteve prema svim zemljama izvoznicama nafte, ne samo Irana, sigurno bi uticao na porast cijena na svjetskog berzi i to bi imalo uticaj na inflatorni šok u svijetu, pa tako i BiH", kazao je Krajišnik za RSE.
Službeni podaci o trgovini pokazuju da razmjena robe s Iranom u protekla tri desetljeća nije premašila osam miliona eura godišnje, a Bosna i Hercegovina stalno više uvozi nego što izvozi, prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Nasuprot tome, ekonomske veze s Izraelom ojačale su u posljednjih pet godina, s kim BiH proteklo desetljeće ostvaruje trgovinski suficit.
Zvaničnih podataka koliko kompanija iz BiH posluje u Iranu i Izraelu VTK BiH nema.
Prema podacima iz poslovnih registara u BiH, od 2008. godine do danas iranski građani registrirali su 39 firmi u Bosni i Hercegovini, a izraelski državljani 27 firmi.
Sve posluju u trgovinskom, turističkom i nekretninskom sektoru. Međutim, većina ih je neaktivna, s blokiranim računima.
Kosovo posebno izloženo
"Za zemlju poput Kosova, koja je ove godine već doživjela značajan porast cijene električne energije od 16 posto, daljnji porast bio bi šok za gospodarstvo", kazao je za Radio Slobodna Evropa Adrian Shtuni iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma.
Shtuni podsjeća da kosovsko gospodarstvo uveliko ovisi o uvozu i doznakama koje čine 13 posto bruto domaćeg proizvoda, te da se svaki šok za globalnu ekonomiju odmah pretvara u pritisak na kosovske obitelji.
"Kosovo ima značajan trgovinski deficit, koji je u decembru 2024. porastao za 17,5 posto u usporedbi s godinom ranije. Globalna kriza bi povećala ne samo cijenu energije, već i hrane i robe široke potrošnje, koju zemlja, uglavnom, uvozi", kazao je Shtuni za RSE.
Energetska ovisnost Sjeverne Makedonije
Dok su trajali napadi između Irana i Izraela, cijene energije su fluktuirale, a na makedonskom tržištu došlo je do nekoliko poskupljenja dizela. Očekivanja čelnika Energetske regulatorne komisije (ERC) u Sjevernoj Makedoniji su da će se trend stabilizacije cijena nafte nastaviti, s obzirom na to da je prije nekoliko dana proglašen prekid vatre.
"Vjerujem i da ćemo konačno imati stabilizaciju cijena naftnih derivata i cijene prirodnog plina, a time i cijene električne energije", rekao je predsjednik ERC-a Marko Bislimoski za RSE.
Predsjednik Unije gospodarskih komora, Trajan Angelovski, kaže da im je izuzetno važno da nema vojnih akcija, jer cijene energije mogu poremetiti mnoge stvari.
"To bi podiglo cijene i izravno utjecalo na inflaciju", kaže Angeloski.
Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, prema projekcijama Narodne banke za travanj, iznosit će tri posto u 2025. godini, što je 0,5 posto manje nego prošle godine.
"Naše gospodarstvo nije ni brzorastuće niti razvijeno i uvijek smo ovisni o izvorima energije. Dakle, glavni udarac bit će na građanima općenito i na standardu, a zatim na gospodarstvu i na tokovima i investicijama", kazao je za RSE Mile Boškov, predsjednik Poslovne konfederacije Makedonije (BKM).
Na globalnoj sceni, Iran igra značajnu ulogu u lancu opskrbe. Član je Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno i izvozi više od dva miliona. Osim što posjeduje vlastitu naftu, Teheran može utjecati i na vitalnu globalnu trgovinsku rutu, Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolazi više od petine svjetske opskrbe naftom.
Iran je u prošlosti više puta prijetio zatvaranjem, ali prijetnju još nije ostvario.
